Mali Glazbeni Festival 2013

Za početak da ponovimo ovu važnu informaciju: koncert MAJKI prebačen je sa petka na subotu na inzistiranje izvođača!

Evo par servisnih informacija:

Bit će organizirana jedna posebna autobusna linija za dolazak na koncert, veliki bijeli turistički autobus koji će se u subotu navečer zaustaviti točno u 21:20h na autobusnoj stanici Ilijina glavica (preko puta Konzuma) a potom i na Žičari u 21:25h. Nakon što iskrca publiku na Orsuli taj autobus će otići na Dubac i do 21:55h čekati putnike koji dolaze na koncert iz smijera Župe i Konavala te se mogu parkirati oko Inine crpke na Dupcu što im preporučamo kao opciju kao i one koji dolaze iz smijera grada a budu se morali parkirati na Dubac zbog nedostatka parkinga na vidikovcu. Koncert će početi kada autobus sa Dubca stigne na vidikovac i kada publika iz tog autobusa zauzme svoja mjesta u gledalištu. Dakle predviđamo do 20-tak minuta kašnjenja najdalje do 22:20h!!!

Naravno da u dolasku kao i do sada možete koristiti opcije prijevoza sa redovnim linijama javnog prigradskog prijevoza prema Župi, Cavtatu i Konavlima. Vozni red pogledajte ovdje: http://www.libertasdubrovnik.com/prigradski.pdf  ili pak doći pješice iz pravca hotela Belvedere gdje ima dovoljno parkinga a samo 300m lagane šetnje.

Po završetku koncerta autobus će publiku voziti prvo na Dubac gdje će iskrcati dio putnika pa se okrenuti i nastaviti prema Gradu na relaciji: Ilijina glavica - Žičara i tako koliko god bude potrebno puta dok se svi posjetitelji ne odvedu iz Parka Orsula.

Molimo vas da za dolazak na koncert koristite ovaj organizirani besplatni autobusni prijevoz kako bi smo u što većoj mjeri smanjili prometno zakrčenje na vidikovcu za vrijeme trajanja koncerta a koje može remetiti normalno odvijanje redovnog prometa.

Svima Vam se zahvaljujemo na interesu i podršci koju nam pružate. Zadovoljstvo nam je vidjeti vas sretne i zadovoljne. Dobro došli!

Damir Imamović stigao je u Dubrovnik sa svojom ekipom. Zbog vjetra i mokre zemlje nismo u mogućnosti odraditi danas kako je bilo planirano. Koncert ćemo održati sutra u nedjelju u 21:00h. Damir se složio i produžio svoj boravak u Dubrovniku za još jedan dan.

Vidimo se sutra.

Pozdrav i hvala

Evo za one koji nisu vidjeli našu obavijest od prije 10tak dana, ponavljamo kako je koncert Vlade Divljana otkazan jer je interes za taj koncert bio poražavajući. Vlada, Max  i mi smo se zgrozili mogućih praznih tribina i dogovorno otkazali mučenje. Druženje ćemo realizirati u nekom drugom vremenu..

Uoči koncerta gospođu Meri Cetinić smo upitali što možemo očekivati od ovog koncerta na kojem ćemo se retrospektivno prisjetiti svih njenih velikih uspjeha nastalih proteklih desetljeća.

Na ovom koncertu neću nastupiti uz pratnju benda, već ću pjevati sama uz klavir. Jedina gošća će biti moja kćer Ivana Burić koja će pjevati neke prateće vokale. U stvari, ne mogu ni reći da su to prateći vokali, to su više dueti. Imamo i zajedničku pjesmu s prošlogodišnjeg festivala u Šibeniku "Ako trebaš jesen". Bit će to jedan moj uobičajeni nastup s puno poznatih pjesama, program koji je primjeren nastupu kada pjevam sama uz klavir. To je onako jedan intimniji način, intimniji koncert.

Nastupali ste mnogo puta u Dubrovniku. Je li se možda možete sjetiti nekog specijalnog koncerta?

Bilo je uvijek lipo, uvijek su divni nastupi u Dubrovniku. Bila sam prije godinu-dvije u Cavtatu na otvaranju Epidaurus festivala kada su mi gošće bile ženska klapa FA Linđo. Sjećam se tih nekih dočeka novih godina i u Dubrovniku i Cavtatu. Jednom sam nastupala s grupom More u Cavtatu u hotelu Croatia pa je bilo nestalo struje baš pred Novu godinu. Uvijek su bili divni susreti, divni koncerti. Nedavno sam bila i gošća klapi FA Linđo u Kneževom dvoru. Tamo sam nastupila i s klapama iz Blata, Kumpaji i Blajke. Jedan put sam bila i na Stradunu s Tedijem Spalatom. Bilo je puno tih koncerata u Dubrovniku i nekad i nedavno. Dolje je uvijek lijepo. Divni su prostori, publika je divna. Očekujem da će i ova večer biti dobra.

Zadnji album koji ste objavili bio je 2009 „Virno srce“. Je li se možda priprema novi materijal ili će diskografska pauza biti malo duža?

Od tada nije izdano ništa, ali u međuvremenu je nastalo puno pjesama, i mojih i Ivaninih jer često pjevam i njene pjesme. Puno toga novoga je pripremljeno, iskomponirano, ali čeka se nekakva prilika da se to stavi na CD, da se uđe u studio, to snimi i realizira. Treba naći dobru ekipu, osmisliti sve to skupa. Uglavnom, pjesama novih ima, ali ne vjerujem da ću u Dubrovniku pjevati išta od tih novih materijala. Ima i previše starih stvari koje treba izvesti tako da nećemo još te nove pjevati.

Na sceni ste već godinama. Možete li usporediti situaciju prije i sada, odnosno je li sada teže doći glazbenicima do medijske pažnje, odnosno orijentiraju li se mediji na druge stvari oko glazbenika, a ne na samu glazbu?

To svakako. Nekako su ti kriteriji malo se pomjerili. Nekad je pjesma sama od sebe, ako je bila dobra, pjevna, ako ju je pjevao dobar pjevač, onda je ona i bez neke velike pompe vrlo lako došla do slušatelja. Međutim, danas je to stvarno problem. Danas se ta kvalitetna glazba stavlja u drugi-treći plan. Uglavnom se sili nešto preko medija, ne znam kojim to sistemima danas ide. Je li se plaća, je li se treba imati neka ekipa iza sebe pa se to gura na sve moguće načine? Vrlo, vrlo često je u prvom planu prilično nekvalitetna glazba, pjesme za koje se pitaš kako uopće mogu doći u prvi plan, kako mogu doći na top liste, ali, eto, danas su valjda ti neki drugi sistemi. Puno, puno je tih novih mladih izvođača. Ovi ozbiljniji nisu u sjeni, ali nisu naučeni na nekakvo guranje, nekakvo prezentiranje samog sebe. Uvijek smo malo kritičniji na neki način. Ne znam, žao mi je. Glazba je nešto prelijepo. Ljudi trebaju i dobre pjesme i dobre izvedbe. E sad, jesu li se oni u moru svega toga i ispodprosječnog i nekvalitetnog malo zagubili pa se teže i prepoznaje, ali uvjerena sam da dobra glazba uvijek dođe do ljudi jer u biti ona stanuje u ljudima. Ljudi je očekuju i mora izazvati neke lijepe emocije.

Činjenično je stanje da su i festivali, prije svih Splitski, izgubili na svojem značenju. Vi ste redovito nastupali na Splitskom festivalu koji je nudio mnoštvo kvalitetnih pjesama, a sada je i tu kvaliteta malo pala.

To se primjećuje. Danas valjda svatko misli da se može tako lako napisati pjesma i tekst. Možda je to i do žirija koji bira pjesme. To treba puno ozbiljnije shvatiti i imati puno oštrije kriterija pri samom odabiru pjesama. Danas se prolazi svakako. Ja postavljam pitanje je li se možda treba platiti za nastup? Ako imaš pjesmu, je li trebaš imati tamo nekog poznatog? U svakom slučaju osjeti se da to nije onaj neki strogi kriterij da se sačuva dignitet i festivala i glazbe uopće, nego samo da je nekakva zabava, da se nešto događa. Šteta, jer zbilja s tim gube svi. Gubi publika, gubi struka, a nekad je Splitski festival bio događaj godine. Nizale su se pjesme jedna bolje od druge. I moje sve najbolje, najpoznatije pjesme počevši od "Gdje god da pođeš", "Samo simpatija", "Četiri stađuna", "U prolazu", "Lastavice", "Konoba", "Ljubav si moja zauvik", "Dome moj“, sve su to pjesme koje sam pjevala na Splitskom festivalu. Nakon 30 i više godina one su još uvijek aktualne, još uvijek su hitovi, još uvijek se pjevaju, još uvijek ponesu i mene i publiku, na svakom koncertu ih obavezno pjevam. Nekad se svarno gajila ta jedna kvaliteta bez obzira što možda nisi dobio nagradu. "Konoba", "Samo simpatija", "Ljubav si moja zauvik" nisu dobile nagrade, ali usprkos tome pjesma kao pjesma ako je prava postat će hit. Ja imam tu sreću što sam ih imala dosta i nadam se da ću ih podijeliti u petak sa svima koji dođu.

Ovaj petak slijedi samostalni koncert MERI CETINIĆ pod nazivom ‘Retrospektiva’, na kojemu ćemo se prisjetiti svih velikih hitova ove, sada već legendarne pjevačice, dobitnice brojnih nagrada za sveukupan doprinos hrvatskoj glazbi.  “Meri Cetinić je diva dalmatinskog soula” koja je  sama napisala većinu svojih skladbi. Intervju s Meri možete pročitati ovdje.

Koncert počinje u 21:30h. Ulaznice se već mogu kupiti u kiosku na vidikovcu a bit će ih moguće kupiti i na večer koncerta na ulazu. Ulaznice stoje 60 kn za registrirane prijatelje a 80 kn za ostale posjetitelje.Na koncert se može doći kao i uvijek na slijedeći način:

1. Pješice karavanskim putem iz pravca hotela Belvedere. Za ovu opciju preporučujemo da ponesete bilo kakvu vlastitu baterijsku lampu a dovoljan je i mobitel koji dobro svijetli. Vandalizam frustriranih  pojedinaca koji su nam počupali i polomili više od 200 solarnih lampica kojima smo osvijetlili karavanski put iz razloga što im nije dopušteno unošenje alkohola na prošlom koncertu, rezultirao je lošijim osvjetljenjem istog. Štetu vjerojatno nećemo uspjeti sanirati do Merinog koncerta.

2. Javnim gradskim prijevozom, svim linijama koje voze za Cavtat i Konavle a zaustavljati će se na vidikovcu po potrebi ( treba napomenuti vozaču da stane ). Raspored redovnih autobusnih linija pogledajte ovdje: http://www.libertasdubrovnik.com/prigradski.pdf

3. Automobilom ili motorom i parkirati se na jednom od vidikovaca ili na našu livadu uz pomoć naših prometnika koji će Vam pomoći smjestiti vozilo.

Nadamo se vrhunskom koncertu i lijepom druženju, pozdrav svima.

NOVA ATRAKTIVNA TURISTIČKA PONUDA UZ PROMOCIJU LOKALNIH VINA 

Dobar jazz, vrhunski ambijent, domaća vina – dobitna kombinacija na Orsuli!

Od srijede 19.lipnja u jedinstvenom ambijentu Parka Orsula svakog tjedna /srijedom/ odvija program pod nazivom “Sunset Wine&Jazz” koji će uz fascinantan zalazak sunca ponuditi ugodnu jazz glazbu banda “Garden Street Quartet”, kušanje hrvatskih vina s posebnim naglaskom na vina dubrovačke regije i sorte Plavac mali, Pošip, Malvasija i drugih.Na kraju programa – kad se smrači,  na poseban način ispričat će se legenda o Parku Orsuli, mističnom mjestu zanimljive povijesti .

Program je namijenjen dubrovačkim gostima  i novi je sadržaj kojeg će zasigurno turisti prepoznati kao svoj izbor za ljetne večeri. Fascinantna ljepota Parka Orsula i jedinstveni ugođaj s prekrasnim pogledom na Dubrovnik i zalazak sunca , sve začinjeno ugodnom jazz glazbom i lokalnim vinima predstavljaju novinu u večernjim programima u gradu Dubrovniku.

Iz udruge Ambient Croatia poručuju da će putem ovih programa nastaviti promovirati jednu od najljepših dubrovačkih lokacija koja je ove godine dodatno oplemenjena uređenjem staze od sv.Jakova i stranim turistima, koji će vjerujemo prepoznati atraktivnost ovoga program I entuzijazam organizatora.

Uz splitsko-zagrebačke dječake i domaćeg Otpisanimatora, na drugom koncertu ovogodišnjeg Park Orsula Music Festivala nastupit će Kandžija i Toxara. Ovi Osječani su krajem prošle godine za Dallas Records objavili dosta hvaljeni album „Zlatne žbice“, a uoči dubrovačkog koncerta kratko smo porazgovarali s Kandžijom.

Nakon dva samostalna albuma, „Zlatne Žbice“ si snimio s Toxarom, a album je odmah po objavljivanju dobio dobre kritike, ali i uspjeh kod publike. Jesi li očekivao takve reakcije?

Iskreno , ništa nismo očekivali. Išli smo snimiti CD i to je to. Nekako smo pustili da sve ide kako ide. Baš smo htjeli napraviti nešto od čega nećemo imati nikakva očekivanja, niti išta, nego samo raditi oni što hoćemo. Ako nema tog uživanja, onda nema ni smisla ovo ostalo. Mi smo ispunili primarni cilj, a i ljudima se svidjelo što je isto super.

Na tom albumu su surađivali uglavnom slavonski producenti i MC-ji. Neki su „Zlatne Žbice“ nazvali 'slavonskim blackout projektom'. Je li bila nekakva ideja da se pokaže da je slavonska hip-hop scena dovoljno jaka?

Nije bilo neke namjere da na albumu budu samo Slavonci. Uostalom, na albumu su gostovali Saša iz TBF-a, pa i Bwana iz Beograda tako da nije baš da su svi iz Slavonije, ali smo htjeli da ljudi nekako znaju da se to događa. To je neka naša ekipa s kojom radimo i ovako i onako i bilo bi šteta da ljudi ne znaju da to postoji pa smo htjeli obilježiti nekako taj naš skupni rad. Stvarno mislim da se stavila na mapu ta naša mjuza, ali nećemo se sada dijeliti. Bitno je da je dobra mjuza, a tko je, gdje i odakle nije ni bitno.

Kako gledaš na cijelu hrvatsku scenu? Je li se događa manjak izvođača ili je jednostavno dosta teško se probiti jer praktično nema nekog većeg medija koji daje prostor za manje izvođače. Na televizije se sa spotom ne može proći ni pod razno, a radijske postaje daju malo prostora bilo kakvoj glazbi koja odudara od komercijalne.

Mislim da je danas najveći problem da ne može doći, ne samo hip-hop, nego bilo koja druga glazba do širih medija. Danas nema više tih supkultura nego je samo jedna mainstream kultura ili ovo sve drugo što je undergound. Ili si na radiju i televiziji ili nisi nigdje, to jest na internetu si. Ipak, postoje i drugi primjeri. Recimo, moji prijatelji iz grupe Krankšvester. Oni su bez ikakvog izdavača, objavili su samo jedan spot s dva CD-a, ali imaju nekakvu svoju bazu fanova i to je najvažnije. Znači, najvažnije je da netko ima svoju priču i nju gura. Više ti ne treba ni televizija ni radio, postoji besplatni medij preko kojeg se sve može. Tako da mislim da se to i dalje može samo što je, naravno, drukčije. Ipak to nisu razmjeri koji su nekad bili. Koncerti koji su danas wow, nekad su bili najnormalniji i po količini ljudi i po svemu, tako da se to sve svelo na manje brojke i manji krug ljudi. Mislim da tko god se bude pojavio s nekim dobrim materijalom da može nešto napraviti samo što postoji taj mainstream tako da tko to želi, to će i napraviti. Ipak, mislim da je scena ipak napredovala. Tko bi rekao prije 10 godina da će TBF biti najpopularniji bend u cijeloj zemlji. Meni je to užasno drago tako da napreduje to nekako. Ne mislim ja da je sve loše.

Kakva je situacija s klubovima, ima li se gdje svirati? Jesi li ti zadovoljan promocijom „Zlatnih žbica“?

Situacija je takva kakva je. Kao i sve drugo u zemlji, ali mi smo stvarno ispromovirali CD na dosta mjesta i super je prihvaćen. Da situacija nije neka - i nije, ali drago mi je da su ljudi prepoznali. Svirali smo u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, sve te neke pizdarije okolo što smo mogli. Nismo bili kod vas, nismo bili na moru, nismo bili u Splitu uopće. Drago nam je da dolazimo sad u petak. Realno, prošlo je tek šest mjeseci od albuma i htjeli bi više.

Što može dubrovačka publika očekivati u petak od vas?

Neka očekuje neočekivano i bit će im super. Mislim da će i očekivati neočekivano – mislit će 'tko je ovaj, što je ovaj', kad ono. Neka, neka. Dolazimo s DJ-em i mogu reći da to bude jako veselo pogotovo što je zadnji album u pravom reperskom štihu, a i mi imamo stvarno puno 'utakmica u nogama',a to neće izgledati kao kod svih repera koji puste matricu pa se repa. Mi radimo fore, imamo scratchanja, često mijenjamo beatove, izmjenjujemo se, freestylamo. Sve što misliš da je hip-hop bez veze, to nećeš ništa vidjeti. Sve ono što misliš da je dobro, to ćeš sve vidjeti.

I za kraj jedno vječno pitanje kada se radi o hip-hopu, odnosno tematici stihova. Treba li hip-hop biti socijalno osjetljiv ili glavna tema mogu biti, da parafraziram TBF,  'guzice i sise'?

Ne mislim da sve treba biti politička kritika iako je kod nas sve vezano uz politiku. I bez kritike imaš kritiku jer što god spomeneš, nešto je vezano uz to. Ja čak mislim da i te 'guzice i sise' govore o našem vremenu. Sve je neka vrsta poruke bez obzira na sadržaj. I to govori o nekom stanju koje se događa. Nisam za te priče 'sve je grozno, mrzimo politiku', ali ni za 'joj, bezveze mi je pričati o politici pa ću pričati gluposti'. Koliko god ljudi misle da mogu biti izvan svega, tu su i dalje. Život se sastoji, pa tako i muzika, od svega pomalo. Kako se god netko osjeća, tako treba i raditi. Recimo, ja ne mogu zamisliti Generala Wooa da priča neke šaljive teme, a isto je tako teško zamisliti mene da pričam neke ozbiljne teme.

Ovaj petak slijedi zanimljiv koncert pod nazivom  "Ljetna škola hip hopa" koju predvode splitski Dječaci. Tu su i Kandžija sa svojom ekipom (intervju sa kandžijom povodom gostovanja u Gradu pročitajte ovdje ) i Otpisanimator kao domaćin. Na našu veliku žalost General Woo, koji je također najavljen kao gost, kako sad stvari stoje, neće uveličati ovaj koncert zbog iskrslih viših sila.. Ulaznice se već mogu kupiti u kiosku na vidikovcu a bit će ih moguće kupiti i na večer koncerta na ulazu. Na koncert se može doći kao i uvijek na slijedeći način:

1. Pješice karavanskim putem iz pravca hotela Belvedere koji je osvjetljen sa 260 malih solarnih lampica.

2. Javnim gradskim prijevozom, svim linijama koje voze za Cavtat i Konavle a zaustavljati će se na vidikovcu po potrebi ( treba napomenuti vozaču da stane ). Raspored redovnih autobusnih linija pogledajte ovdje: http://www.libertasdubrovnik.com/prigradski.pdf

3. Automobilom ili motorom i parkirati se na jednom od vidikovaca ili na našu livadu uz pomoć naših prometnika koji će Vam pomoći smjestiti vozilo.

Ulaznice će stajati 60 kn za registrirane prijatelje a 80 kn za ostale posjetitelje. Nadamo se vrhunskom koncertu i lijepom druženju, pozdrav svima.

After Vasil

Okolnosti donose sljedeće zaključke:

Sve dobro funkcionira i tehnički je dotjerano. Ono najvažnije a to je zvuk, dvije klase je bolji nego prošle godine. Park je šesan ko picino oko. Vrijeme nas za sad služi. Hvala svima koji ste došli i brojnim novim članovima koji su nam se pridružili na otvaranju.

 

Koncert Vasila Hadžimanova počinje u 21:30h.
Na koncert se može doći:

1. Pješice karavanskim putem iz pravca hotela Belvedere koji će biti osvjetljen za tu priliku.

2. Javnim gradskim prijevozom, svim linijama koje voze za Cavtat i Konavle a zaustavljati će se na vidikovcu po potrebi. Raspored redovnih autobusnih linija pogledajte ovdje: http://www.libertasdubrovnik.com/prigradski.pdf

3. Automobilom ili motorom i parkirati se na jednom od vidikovaca uz pomoć naših prometnika koji će Vam pomoći smjestiti vozilo.

Cijena ulaznice je 50 kn za registrirane prijatelje a 70 kn za sve ostale posjetitelje.
Svim članovima koji su prošle godine imali člansku iskaznicu, napravljene su nove koje valja preuzeti u KIOSKU na ulazu. Iskaznice i ulaznice mogu se kupiti a počasne preuzeti u kiosku na vidikovcu cijeli tjedan uoči koncerta, svaki dan od 0-24h uključujući i večer izvedbe pri ulasku. Također još jednom napominjemo da je moguće kupiti i godišnju iskaznicu u iznosu 400kn sa kojom na sve koncerte i događaje ulazite besplatno.

* Napomena: Ukoliko se odlučite doći karavanskim putem pješice što toplo preporučujemo i zbog doživljaja i zbog parkinga kojega oko hotela Belvedere i na starom putu od Orsule ima na pretek, a bez da ste unaprijed predignuli ulaznicu ili iskaznicu, morat ćete na ulazu privremeno platiti punu cijenu karte 70kn a onda sa tom kartom kada se popnete u park, u KIOSKU na vidikovcu, refundirati 20 kn ukoliko ste na listi registriranih prijatelja ili svih 70kn ukoliko imate pravo na iskaznicu. Na žalost nismo u mogućnosti baratati listama prijatelja i iskaznicama na oba prodajna mjesta istovremeno. Ukoliko već sad znate da želite doći pješice molimo Vas najavite se na telefon: 091 4262840, ostavite ime i prezime pa ćemo Vaše iskaznice i popuste unaprijed moći regulirati i na donjem ulazu. Hvala na razumijevanju.

Intervju Vasila Hadžimanova povodom koncerta na Orsuli pročitajte ovdje:http://www.parkorsula.du-hr.net/2013/06/06/intervju-vasila-hadzimanova-uoci-dubrovackog-koncerta/

Napisao: E. Fulurija

Vasil Hadžimanov Band je grupa koja će otvoriti ovogodišnje izdanje Park Orsula Music Festivala. Ovaj jazz kvintet postoji već dugi niz godina, a svojim je zanimljivim fusion stilom privukao pažnju i europske javnosti. Vođa grupe je klavijaturist Vasil Hadžimanov kojeg smo u kratkom razgovoru zamolili da predstavi svoj rad.

Završio si ugledni Berklee College of Music u Bostonu, a paralelno s tim već počeo i nastupati s uglednim američkim glazbenicima. Zbog čega si se odlučio vratiti, a ne pokušati napraviti karijeru u SAD-u?

U Americi sam proveo pet godina, tri na Berklee-u, a još dvije svirajući po Bostonu i New Yorku. Što se povratka tiče, on se dogodio iz nekoliko razloga. Prvi je bio neko zasićenje Amerikom i tamošnjim stilom života. Drugi razlog je bila situacija u našim krajevima tijekom devedesetih – nisam se ugodno osjećao da razmišljam o karijeri dok se mojoj obitelji i prijateljima događaju neke grozne stvari, a treći razlog je bio što mi se dogodilo da sam se zaljubio u svoju sadašnju suprugu s kojom sam odlučio da ostanemo živjeti u Beogradu. Sklop tih stvari presudio da na kraju ipak ne živim u Americi zbog čega nisam niti jednom zažalio jer mislim da netko treba da radi i na ovim prostorima, da ne možemo svi negdje bježati. Koliko god je ovdje teško, koliko god smo neshvaćeni jer se bavimo nekom muzikom koja interesira mali broj ljudi, ipak treba raditi i treba širiti kulturu i kvalitetnu muziku i ovdje.

Nakon povratka si osnovao Vasil Hadžimanov Bend. Možeš li nam ukratko predstaviti glazbu koju svirate, odnosno što može dubrovačka publika očekivati od koncerta.

Mi smo već 15 godina aktivni kao bend. Imamo pet albuma iza sebe, a posljednji, „Can You Dig It?“, je izašao prije par tjedana. Ono što namjeravamo predstaviti publici u Dubrovniku je širok repertoar koji obuhvaća svih pet albuma, ali je naravno fokus na ovom zadnjem. Muzika kojom se mi bavimo se može nazvati fusion muzika zato što je tako najjednostavnije. Fusion muzika praktično dolazi iz jazz muzike, a dopušta sebi da koketira s raznim drugim stilovima, od funka, rocka, pa i preko nekog balkanskog melosa. Mi upravo to i radimo. Praktično se igramo sa svim tim stilovima. Dolazimo iz ovih krajeva pa dopuštamo sebi da se malo zezamo i s tim balkanskim ritmovima i melodijama, ali ne inzistiramo na tome. Nije nam fokus da samo to radimo, nismo neki balkanski etno bend nego smo fuzija svih mogućih stilova. Ono što mogu reći u našu korist je da imamo jednu simptomatičnu energiju i komunikaciju s publikom koja se možda razlikuje od većine ostalih jazz bendova. Vrlo smo otvoreni, naši koncerti više podsjećaju na neke rock koncerte, nego na klasične jazz koncerte tako da na neki način pronađemo publiku u ljudima koji možda i ne slušaju te stilove muzike.

Kakva je uopće situacija s jazz glazbom na prostoru bivše Jugoslavije. Ima li se gdje svirati, postoji li neka zajednička scena ili se sve događa sporadično, od događaja do događaja?

Postoje veliki jazz festivali u svim većim gradovima na ovim prostorima, a postoje i manji jazz festivali u svim državama. Međutim, tu se otprilike zaustavlja cijela priča. Pojedinačni klubovi su mali klubovi koji gaje tu scenu zahvaljujući entuzijastima koji ne odustaju. Postoje bendovi, autorski ili neautorski, i muzičari koji također spadaju među entuzijaste jer su toliko zaljubljeni u tu muziku pa jednostavno ne žele dignuti ruke mada je i njih sve manje. Dosta njih odlazi u estradne vode da bi se nešto zaradilo tako da je situacija daleko od ružičaste, ali ipak postoji svjetlo na kraju tunela i to zahvaljujući školama koje su po Europi i Americi odgajale neke nove generacije mladih muzičara. Nadam se samo da će biti razumijevanja i s druge strane, a tu govorim o raznim urednicima u medijima, izdavačkim kućama, uređivačkoj politici nekih festivala da te mlade umjetnike poguraju i da konačno kreiramo neku scenu. Mislim da je i vrlo slaba komunikacija između država u regiji u odnosu na to koliko se svira i kako uopće dospjeti na neki festival van svoje države. Mislim da bi komunikacija trebala biti puno jača i bolja, a nema razloga da ne bude tako. Ako ni u čemu drugome, onda se barem u muzici ne gleda tko odakle dolazi, nego tko kako svira.

Osim sa svojim bendom, radiš i na drugim projektima, a posljednjih godina si i član grupe Darkwood Dub. Ti dolaziš iz glazbene obitelji, jedna od poznatijih jazz pjevačica u bivšoj Jugoslaviji, Bisera Veletanlić tvoja je tetka, a upravo je s njom Darkwood Dub u zadnje vrijeme radio na zajedničkom projektu. Kako je bilo raditi s njom, praktično s obitelji?

Prilikom rada na albumu „Vidimo se“, na inicijativu ostatka benda sam pozvao svoju tetku da s nama otpjeva dvije pjesme. To je ispalo fenomenalno i tu se nismo zaustavili. Slijedila je turneja koja je odlično prošla jer je spoj Biserine publike, publike Darkwood Duba i svih ostalih koji su bili zainteresirani vidjeri što se tu događa, rezultirao sjajnim koncertima i odličnim reakcijama. Radimo na tome da se ta turneja održi i u Hrvatskoj i drugim zemljama, a ne samo u Srbiji. U svakom slučaju to je bilo divno iskustvo i nešto novo na našoj sceni.

Hoće li ta suradnja polučiti i neki album ili će ostati samo na koncertima?

Nismo o tome još razmišljali mada smo napravili dvije obrade pjesama Kornelija Kovača koje je Bisera pjevala – „Ručak za dvoje“ i „Milo moje“ i one stoje pa će u nekom trenutku to izaći u nekom obliku, a vidjet ćemo za ostalo. Za sada smo fokusirani na te koncerte i autorski rad Darkwooda za novi album koji je u pripremi.

U dolasku kao i do sada možete koristiti opcije prijevoza sa redovnim linijama javnog prigradskog prijevoza prema Župi, Cavtatu i Konavlima. Vozni red pogledajte ovdje: http://www.libertasdubrovnik.com/prigradski.pdf  ili pak doći pješice iz pravca hotela Belvedere gdje ima dovoljno parkinga a samo 300m lagane šetnje.

Po završetku koncerta autobus će publiku voziti prvo na Dubac gdje će iskrcati dio putnika pa se okrenuti i nastaviti prema Gradu na relaciji: Ilijina glavica – Žičara i tako koliko god bude potrebno puta dok se svi posjetitelji ne odvedu iz Parka Orsula.

Svima Vam se zahvaljujemo na interesu i podršci koju nam pružate. Zadovoljstvo nam je vidjeti vas sretne i zadovoljne. Dobro došli!

Sažetak programa koji slijedi/ Line up & dates:

15.06. subota *** 21:30h, Vasil Hadžimanov Band

21.06. petak *** 21:30h Dječaci, Kandžija i Toxara, Otpisanimator

28.06. petak *** 21:30h Meri Cetinić

05.07. petak *** 21:30h Klapa Šufit, Klapa Subrenum

06.07. subota*** 21:30 h Svadbas, Quasarr, predgrupa: Feredon

11.07. četvrtak *** 22:30h The Tiger Lillies, predgrupa: Izae

13.07. subota *** 21:30h Teofilovići i Miroslav Tadić

19 & 20 & 21.07. *** Blues Weekend:

19.07. petak *** 21:00h Zdenka Kovačiček („S ljubavlju, Janis“ – tribute to Janis Joplin), Bebe na vole, Kukac & Friends

20.07. subota *** 21:00h  Gruhak, Otprilike ovako, Delta Blues Gang, Harpoon Blues Band

21.07. nedjelja*** 22:00h Goribor, predgrupa: Lovely Quinces

26.07. petak *** 21:30h Neno Belan i Fiumensi unplugged

02.08. petak *** 21:30h Damir Kukuruzović Gipsy Swing Quartet

03.08. subota *** 23:00h Alex Barck JAZZANOVA & EDDY RAMICH Kontrapunkt

10.08. subota *** 21:30h Sevdah Takht Damira Imamovića ODGOĐENO ZA NEDJELJU 11.08./21:00h

17.08. subota *** 22:00h Vlatko Stefanovski Trio, predgrupa:  Quartet mistique

21.08. srijeda *** 21:30h Klapa FA Linđo, Klapa Ragusavecchia

24.08. subota *** 22:00h Goran Bare i Majke

30.08. petak *** 21:30h Silente procija albuma & prijatelji

 

OPŠIRNIJE O IZVOĐAČIMA I PROGRAMU / click you tube to preview each artist:

15.06. subota / 21:30h/  OTVARANJE MGF 2013, gosti: VASIL HADŽIMANOV BAND

Vjerojatno nismo mogli odabrati boljeg gosta koji će otvoriti ovogodišnje izdanje Malog glazbenog festivala. Iako možda nije toliko poznat našoj široj javnosti, Vasil Hadžimanov Band je ogledni primjer onoga što MGF želi ponuditi dubrovačkoj publici - istinsko glazbeno uživanje u izvedbi na vrhunskom rangu, a koja se ne može često čuti u Dubrovniku.

Vasil Hadžimanov je jedan od najcjenjenijih jazz klavijaturista s ovih područja. Od ranog djetinjstva, rođen u obitelji glazbenika (roditelji su mu glazbenici, a tetka Bisera Veletanlić je jedna od poznatijih jazz pjevačica s ovih prostora), Vasil je već od 5. godine počeo s formalnim glazbenim obrazovanjem, a nakon dijela školovanja u Beogradu, 1992. dobiva stipendiju za prestižni Berklee College u Boston gdje diplomira kod profesora Raya Santisija i Lazsla Gardonyja.

Iako je u SAD-u surađivao s poznatim glazbenicima (Matt Garrison, Rick Peckham, Lero Jenkins, Antonio Sanchez, David Gilmore, David Binney, Cris Cheek...), Vasil se odlučuje za povratak u domovinu gdje osniva Vasil Hadžimanov Band s ciljem miksa jazz i funk glazbe s tradicijskim balkanskim ritmovima. Njihov fusion zvuk ubrzo osvaja publiku, a prva tiraža prvog albuma "11 razloga za..." rasprodana je samo za tri mjeseca. Uslijedili su mnogobrojni nastupi po regiji, ali i europske turneje, a uz male promjene u sastavu, Vasil Hadžimanov Band već 17 godina predstavlja istinsku atrakciju koju je najbolje doživjeti na koncertu.

Uz matični bend, Vasil Hadžimanov je posljednjih pet godina član poznatog benda Darkwood Dub, a često radi na glazbi za filmove i kazalište. Njegov glazbeni rad je priznat od mnogih, a možda je najbolju pohvalu dao naš prošlogodišnji gost Rambo Amadeus:

Nekoliko razloga je zašto preporučujem Vasila:
1. Posvećen je instrumentalnoj muzici, što je na Balkanu pravi podvig.
2. Koristi se veoma vješto bogatim muzičkim naslijeđem Balkana, što je za svaku pohvalu.
3. Muzika mu, za razliku od mnogih priznatijih autora nije dosadna za slušanje.

 

21.06. petak / 21:30h / Ljetna škola hip hopa: DJEČACI, GENERAL WOO, KANDŽIJA I TOXARA, OTPISANIMATOR

DJEÄŒACI

Splitska grupa Dječaci jedna je od predvodnika novog vala hrvatskog hip-hopa. Iako su Vojko Vrućina, Ivo Sivo i Zondo u raznim kombinacijama surađivali još od 1999., Dječaci svoj službeni početak bilježe 2005. godine. Pokretanjem internetske stranice djecaci.net, s kojom su na neki način prednjačili u komunikaciji sa slušateljima na hrvatskoj sceni, dolaze do gotovo kultnog sljedbeništva. Uslijedilo je objavljivanje sve više pjesama, uglavnom na djecaci.net, a sve je kulminiralo objavom prvog albuma "Drama" 2008. godine. "Drama" je osvojila Zlatnu Kooglu za album godine, a s njega je snimljeno čak šest video-spotova od kojih "Narodna" postaje apsolutni hit, a pjesmu na Youtube-u ima više od 2 milijuna klikova.

"Drama" je na svog nasljednika čekala tri godine, a kada je drugi album nazvan "Istina" objavljen 2011. godine, odmah je doživio veliku pažnju. Već prvi single s tog albuma, "Dalmacija" dobio je veliku pažnju, a spot za pjesmu "Lovrinac" je nadmašio čak i "Narodnu" te se približava tri milijuna 'hitova' na Yotubeu-u. Snimljeni su i spotovi za pjesme "Miris" te "Siromašan", a sam album "Istina" je u velikom dijelu domaćih medija proglašen jednim od najboljih albuma za 2011. godinu. Prva naklada tog albuma rasprodana je u svega dva dana, a i godinu i po nakon objavljivanja, ovaj album plijeni pažnju slušatelja.

"Prva velika splitska hip hop atrakcija od pojave TBF-a"; Globus

"Ako nas pitate – ovo je jedan od boljih opisa društvenog stanja u Hrvatskoj u 2012. godini"; Poslovni plus

GENERAL WOO

General Woo, odnosno Srđan Ćuk, polovica je jednog od najpoznatijih hrvatskih hip-hop bendova svih vremena - Tram 11. Na valu popularizacije rap i hip-hop glazbe, odnosno kulture koju je pokrenula kultna emisija Blackout zagrebačkog Radija 101, Tram 11 se 1997. predstavljaju prvim velikim hrvatskim rap hitom, "Hrvatski velikani", a nakon toga objavljuju i svoj nastupni album "Čovječe ne ljuti se" koji se i dalje smatra jednim od najboljih žanrovskih albuma u Hrvatskoj. Tram 11 prije raspada objavljuju i album "Vrućina gradskog asfalta" te kompilaciju "Tajna crne kutije", a nakon toga General Woo, baš kao i Nenad Šimun - Target, druga polovica grupe Tram 11, nastavlja sa solo karijerom. Vrativši se iz Zagreba u rodni Vukovar, General Woo je od 2002. objavio četiri studijska album od kojih je onaj posljednji, "Verbalni delikt", objavljen krajem 2011. postavio ovog hip-hop pjevača i producenta na sami vrh hrvatske glazbene scene. Ovaj je album prava kritika hrvatskog društva u kojem General Woo nije štedio nikoga, a bez obzira na cenzure radijskih urednika, pa i nekih drugih novinara, zbog eksplicidnih tekstova, "Verbalni delikt" je osvojio slušatelje, ali i glazbenih kritičara. Ovo je jedna od rijetkih prilika da Generala Wooa vidimo u Dubrovniku i prva promocija "Verbalnog delikta" u našem gradu.

"Album “Verbalni delikt” najprotestniji je album otkad je hrvatske državnosti, a možda čak i ranije"; Slobodna Dalmacija

" Iako pjesme 'socijalno angažirane' tematike nisu rijetkost, posebice među reperima i srodnim alternativcima na sceni, Woo to radi izravnije i iskrenije neko itko drugi"; Novi List

KANDŽIJA I TOXARA

Ako je General Woo legenda hrvatskog hip-hopa, a Dječaci već godinama etablirano ime, onda su Kandžija i Toxara jedni od najzanimljivijih novih izvođača u ovom žanru. Doduše, Kandžija je na hrvatskoj sceni prisutan već nekoliko godina, a objavio je do sada dva albuma - "Narodnjaci" (2009.) te "Koktel od rakije" (2011.). No, bez obzira što su oba albuma dosta dobro primljena, tek je suradnja s Toxarom na prošlogodišnjem albumu "Zlatne žbice" ovog Osječanina gurnula u sam vrh hrvatskog hip-hopa.

"Zlatne žbice" bi se bez sumnje mogao nazvati i najboljim skupnim radom slavonskih hip-hop pjevača i producenata. Naime, Kandžija je, osim Toxare kojem je ovo prvo diskografsko pojavljivanje, a koji se naziva najboljim mladim MC-em u zadnjih nekoliko godina, na ovom albumu okupio mnoštvo suradnika i gostiju - od Saše iz TBF-a, Generala Wooa, grupe Krankšvester te producente Kooladea, Phezza i Tozu. Mnogi zbog velikog broja gostiju, "Zlatne žbice" nazivaju kompilacijom, a osim dobrog prijema kod publike, ovaj je album odlično prihvaćem i od kolega glazbenika. General Woo je u dokumentarnom filmu koji je pratio objavljivanje "Zlatnih žbica" rekao: "Mislim da bi ovo svi kojima je stalo do pravog hip hopa trebali podržat i trebali poslušati"

"Slavonija sada ima novi ponos - Zlatne žbice"; muzika.hr

"Ova inačica slavonskog Blackouta na "Zlatnim Žbicama" isporučuje 12 pjesama koje bi trebale biti best of the best što nam Slavonija i Baranja nude. Nema HDSSB-a, Škore i ostalih nepogoda nego tvrdih beatova i još tvrđih rima"; potlista.com

"‘Zlatne žbice’ – zlatni motor domaćeg hip hopa"; ravnododna.com

OTPISANIMATOR

Dubrovačka hip-hop scena posljednjih je godina izbacila dosta zanimljivih albuma i projekata. Veliki broj izdanja vezan je uz članove grupe Otpisani Klan, a Otpisanimator aka Zlobni aka Bobo je od 2010. objavio čak četiri albuma od kojih ga posljednji, „Upeklo je“ na kojem gostuju Saša (TBF) i Magellano, stavlja u sam vrh hrvatskog underground hip-hopa. Na domaćem terenu, s uvaženim gostima, Otpisanimator predstavlja dubrovačku scenu u 'Ljetnoj školi hip-hopa'

 

28.06. petak / 21:30h / MERI CETINIĆ - solo koncert "Retrospektiva"

Na ovogodišnjem Malom glazbenom festivalu ugostit ćemo 'glas koji odjekuje', odnosno Splićanku Meri Cetinić koja je još od 70ih godina prošlog stoljeća prisutna na hrvatskoj glazbenoj sceni.

Svoje prve nastupe Meri ipak ima s grupom Delfini i to sviravši klavijature, a slijedili su nastupi s grupom Che, povratak u Delfine te napokon dugogodišnji rad s grupom More. S njima je Meri Cetinić objavila istoimeni uspješan album s kojeg ih je nekoliko pjesama ("More", "On je moj bol", "Ti si moj san"...) proslavila. Meri Cetinić nedugo nakon objavljivanja tog albuma (1974.) napušta grupe te se posvećuje samostalnoj, jako uspješnoj karijeri.

Već prvi samostalni album, "Meri" iz 1979. godine doživljava veliku popularnost na prostorima bivše Jugoslavije, a ploča doživljava zlatnu nakladu. Uslijedilo je zlatno razdoblje za Meri Cetinić, a u 80im godinama je objavila čak 7 samostalnih albuma od kojih je svaki doživio zlatnu, platinastu ili dijamantnu nakladu. Meri Cetinić, paralalno s objavljivanjem albuma, redovno nastupa na raznim glazbenim festivalima, a stalni je gost Splitskog festivala na kojem je nekoliko puta osvajala različite nagrade. Početkom 90ih Meri lagano usporava diskografski ritam te od 1989. do danas objavljuje svega četiri albuma.

Ono što je važno istaknuti je činjenica da je Meri Cetinić napisala većinu svojih pjesama. Prije šest godine, 2007. godine dobila je Nagradu Hrvatske Glazbene Unije ''Status 2007'' za sveukupan doprinos hrvatskoj glazbi. Na ovom koncertu, nazvanom 'Retrospektiva', moći ćemo se prisjetiti svih velikih hitova ove, sada već legendarne pjevačice.
"Meri Cetinić je diva dalmatinskog soula"; Slobodna Dalmacija

"Autorstvo Meri Centinić potpuno je na istoj razini s pjesmama velikana kao što je Zdenko Runjić"; Cantus

 

05.07.petak  / 21:30h /, Klapska večer, KLAPA ŠUFIT i Subrenum

KLAPA Å UFIT

Od prvog izdanja Malog glazbenog festivala, udruga Ambient Croatia na ovoj jedinstvenoj lokaciji parka Orsule organizirala je klapske večeri. Do sada su te večeri uglavnom bile vezane uz klape iz dubrovačkog kraja, a po prvi put u goste dovodimo i goste i to kakve goste – splitsku klapu Šufit koja ove godine obilježava i 20 godina svog postojanja. Kao domaćini, uz njih će nastupiti klapa Subrenum.

Klapa Šufit utemeljena je krajem 1992.g. u okviru IV gimnazije Marko Marulić u Splitu. Pod vodstvom prof. Tomislava Veršića, tada najmlađa dalmatinska klapa prerasta okvire školske klape, a 1997. se osamostaljuje osnivajući vlastito kulturno umjetničko društvo Šufit, a umjetnički voditelj postaje maestro Duško Tambača. Klapa vođena iskusnim dalmatinskim bardom,  maestrom Tambačom, 1999.g. snima svoj prvi cd "Dobro jutro more". Tijekom 2005.g. umjetnički voditelj klape je Mario Krnić. Tijekom godina klapa se svrstala u sami vrh klapskog pjevanja, a svojevrstan preporod doživljava dolaskom umjetničkog voditelja maestra Jasminka Šetke. Pod njegovim vodstvom klapa na jubilarnom 40. Festivalu  dalmatinskih klapa  Omiš 2006. prvi put osvaja prvu nagradu i žirija i publike. Isti uspjeh klapa Šufit ponavlja i sljedeće dvije godine (2007. i 2008.) što nije postigla ni jedna klapa do sada.

Godinu dana starija od svojih splitskih kolega, klapa Subrenum je u protekla dva desetljeća postala prepoznatljivi simbol klapske pjesme dubrovačkog kraja. Na omiškom Festivalu dalmatinskih klapa prvi put nastupaju 1994.g., a od 1998. do 2000. redoviti su sudionik završnih večeri. Nakon dvije godine pauze ponovno se pojavljuju 2003. godine, kad s "Omiša" donose dvije nagrade, i to: drugu nagradu publike i treću nagradu stručnog ocjenivačkog suda, čime još jednom potvrđuju položaj u svijetu klapa. Na 38. Omišu 2004. godine, opet su uspješni i ponovo osvajaju treću nagradu stručnog ocjenivačkog suda. 2008. godine vodstvo klape preuzima proslavljeni klapski voditelj i skladatelj Krešimir Magdić, a pod njegovim vodstvom klapa Subrenum je 2010. osvojila prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda i prvu nagradu publike. Glazbu za skladbu "Kantano vrime" napisao je Krešimir Magdić, a tekst Jakša Fiamengo. Godinu dana kasnije Subrenum na omiškom festivalu osvaja nagradu za najbolju izvedbu.

Osim uspjeha u Omišu, klapa Subrenum je osvajala nagrade na Festivalu hrvatskih klapa i mandolina u Opatiji, ali i u inozemstvu poput zlata na 13. Međunarodnom festivalu zborskog pjevanja 2002 u Veroni, 16. Međunarodnom festivalu adventskih i božićnih pjesama 2006. u Pragu, a na Međunarodnom folklornom festivalu glazbe i plesa "Interfolk" koji su u studenom 2010. godine održao u Rusiji u Sankt Peterburgu, osvajaju maksimalan broj od četiri zlatna odličja, u konkurenciji od 82 izvođača.

 

06.07.subota / 21:30h /SVADBAS , QUASARR  dugometražni gala koncert: 

SVADBAS

Svadbas je zanimljiva pojava na hrvatskoj glazbenoj sceni. U državi koja nije navikla na nekakav srednji smjer, Svadbas su uspjeli u 15 godina objaviti šest studijskih albuma ("Svadbas" 1997., "Jug" 2000., "Sami" 2001., "F.M.D. Sessions" 2002., "La La" 2005., "Još" 2012.), te ostati jedan od rijektkih hrvatskih indie-pop-rock bendova koji je ustrajan na svojem putu. Kreativni dvojac Jura Ferina-Pavle Miholjević od početka rada grupu Svadbas drži na nekom, za hrvatske prilike, netipičnom putu. Svadbas nemaju previše hitova da budu popularni kod masovne publike, a opet nisu dovoljno undeground da vi ih voljeli alternativci. Ipak, svojom ustrajnošću, ali prije svega kvalitetom, Svadbas su stvorili odanu fanovsku bazu koja na koncertima stvara odličnu atmosferu, a takvo što doživjeli smo i nekolio puta u Dubrovniku.

Ovaj put nam Svadbas dolaze prvi put nakon objavljivanja prošlogodišnjeg albuma "Još", prvog studijskog materijala nakon sedam godina. "Još" je od strane kritičara doživljen kao ponajbolji album grupe, a zanimljivo je da je na tom albumu, uz dvojac Ferina-Miholjević, dio pjesama potpisala i sjajna pjevačica Ljubica Gurdulić.

„Svadbas: Dobri baš kao bilo koji svjetski indie-rock bend“; Jutarnji List

„Jura i Pavle ponovo su uspjeli pogoditi s pjesmama koje su istovremeno gorde i intimne, pitke i kompleksne. Indie pop koji oni nude poziva na preispitivanje intimnog odnosa s okolinom, ali i na ples. I to na ples u kojem nije potrebna partnerica ili partner"; TPortal.hr

QUASARR

Riječka grupa Quasarr djeluje od 2000. godine, a već je u svojoj ranijoj fazi postojanja skrenula pažnju na sebe. Na čuvenom i na žalost ugaslom projektu "Inkubator" Quasarr je 2002. osvojio drugo mjesto predstavivši se svojim indie-pop izričajem. No, nakon toga članovi grupe umjesto da iskoriste tu priliku, odvode Quasarr do raspada koji ipak nije doveo do konačnog kraja nego samo do pauze u radu. Već 2004. bend ponovo počinje s radom, a nešto kasnije uz pomoć čuvenog riječkog gitarista Vlade Simčića-Vave dolazi do prilike za snimanjem svojeg materijala. 2007. im izlazi istoimeni album, tri godine njegov nasljednik "Propaganda" i Quasarr postaje jedan od rijetkih hrvatskih bendova koji njeguju indie pop-rock stil, a pri tom još i pjevaju na hrvatskom jeziku. Da je riječ o uistinu kvalitetnom bendu, mogli smo se uvjeriti i njihovim lanjskim nastupom u Parku Orsula.

„Kada bih rekao da je Quasarr jedan od najmodernijih bendova u nas koji nimalo ne zaostaje za onima sa svjetske glazbene scene, ne bih uopće bio u krivu, ali znači li to išta kad kod nas treba puno muke da se dobra glazba ispromovira i da kvaliteta ispliva“; Muzika.hr

„Odličan album, odlične grupe koji se svakim novim slušanjem otkriva iz početka. Vrhunski skladateljski rad na domaćoj sceni koji se rijetko može čuti na ovim prostorima i sjajan drugi album koji potvrđuje Quasarr kao predvodnike ovog žanra u Hrvatskoj i regiji“; TPortal.hr u recenziji za "Propagandu"

 

11.07. četvrtak / 22:30h / THE TIGER LILLIES , IZAE 

THE TIGER LILLIES

Najveće glazbeno ime ovogodišnjeg Malog glazbenog festivala svakako su britanski The Tiger Lillies. Osnovani 1989. od strane kantautora Martyna Jacquesa, ovaj tročlani bend svojih avangardnim pristupom osvaja publiku diljem svijeta.

Mračni svijet grupe The Tiger Lillies, ispunjen je blasfemijom, prostitucijom i raznim zvjerstvima. To je svijet kakav nas i inače okružuje, ali o kojem se rijetki usuđuju progovoriti a samo je nekolicina od njega uspjela stvoriti originalan umjetnički izraz kakav je onaj grupe The Tiger Lillies. Idejni začetnik grupe Martyn Jaques njihov rad svojevremeno etiketirao kao 'brechtovski punk cabaret', a koji objedinjuje brojne raznolike glazbene izraze poput gypsy swinga, ruskog i grčkog folka, talijanske opere, francuske šansone, ranog bluesa, flamenca i, naravno, berlinskog cabareta tridesetih. Ovaj je iznimno nadareni multiinstrumentalist svoje dvadesete proživio u stančiću smještenom iznad bordela u londonskom Sohou, pa mu dinamičan život koji se odvijao podno njegova prozora postaje inspiracijom koju će poslije pretvoriti u vlastitu umjetnost. Njegov glas, inspiriran i školovan u opernom kastrato stilu, postaje zaštitnim mu znakom, a osim harmonike s kojom je priča o The Tiger Lillies i krenula, ubrzo počinje svirati i klavir, gitaru te ukulele, da bi ovu glazbenu priču i više nego uspješno upotpunili kontrabasist i solist na glazbenoj pili Adrian Stout te bubnjar i udaraljkaš Adrian Huge, kojeg je oduševljeni David Byrne jednom prilikom opisao kao Jamesa Joycea za bubnjevima.

„This delicious dark cabaret is Kurt Weill as scripted by Aleister Crowley, and the execution is impeccable throughout. Phenomenal“; The Guardian

„There is nothing else like them. Any description of them is an injustice – they are completely peerless“; Alex Kapranos, pjevač grupe Franz Ferdinand

„The Tiger Lillies must be one of the weirdest and most disconcerting bands of all time, right up there with Captain Beefheart in his Trout Mask Replica days, Frank Zappa's Mothers of Invention and Syd Barrett's Pink Floyd. The prudish and the squeamish should avoid this show like the plague, but those with a taste for the dark side will find it just the ticket“; Daily Telegraph

„In an ideal world, the Tiger Lillies would represent Britain in the Eurovision Song Contest“; The Times Online

IZAE

"Snimamo muziku. U boji. Nismo bend, mada je katkad dosta ljudi u priči. Uživo nas nema". Tako sebe opisuje Izae, ne samo jednom nazvani 'najbolje čuvanom dubrovačkom glazbenom tajnom'. Ova grupa je od 2006. godine snimila pet albuma, a u istom vremenskom razdoblju zabilježila vjerojatno isti broj nastupa. Ili tek poneki više. Ili možda i pokoji manje. Nastupi ansambla Izae su toliko rijetki, a ovaj će se dogoditi u sklopu promocije njihovog novog albuma "Fragmentirani monokl gospodina Volframa". Teško je nekom putniku-namjerniku opisati što bi mogao doživjeti od Izae na ovom nastupu, a nekakvi uobičajeni nazivi koji se veću uz njih su freak-folk, cabaret, eksperimentalna glazba, psihodelija. Mogli bi reći i šansona ili trubadurstvo, ali sigurno je da će nam Jadranka, Adem i Dejan, koji posljednjih godina čine nukleus ansambla, zajedno sa svojim gostima priuštiti nezaboravno glazbeno putovanje.

„Bez obzira na izoliranost, dubrovački ansambl Izae je uspio svoju nevidljivost pretvoriti u kult“; potlista.com

„U geografiji hrvatske glazbe Izae su otok na kojeg slučajno pristanete i onda vam se ne da ploviti dalje, jedan od onih izleta kakve bi rado zamijenili za svoj stvarni život. Ta se zamjena, dakako, nikad ne dogodi, u nekom trenutku se odveže cima i vi krećete natrag, ali iskustvo putuje s vama“; Ante Perković, ihg.hr

 

13.07. subota/ 21:30h / MIROSLAV TADIĆ & TEOFILOVIĆI twins

Miroslav Tadić jedan je od najboljih gitarista ne samo s ovih područja, nego i u cijelom svijetu. Ugledni Guitar Player Magazine još je 1997. Tadića uvrstio među 30 najboljih svjetskih gitarista, a impresivan je popis s kojim je glazbenicima Tadić surađivao: Placido Domingo, The Los Angeles Opera, Londonski filharmonijski orkestrar, Kudsi Erguner, Djivan Gasparian, Maria João i mnogi, mnogi drugi. Tadić je od 1985. i profesor gitare na prestižnom  California Institute of the Arts u Los Angelesu. Na našim prostorima najpoznatiji je po suradnji s Vlatkom Stefanovskim, a upravo je on zaslužan za upoznavanje Tadića s blizancima Teofilovićima.

Ratko i Radiša Teofilović nastupaju od početka devedesetih godina, a može se ih smatrati čuvarima balkanske glazbene baštine. Od samog početka svoje karijere oni su se opredijelili za izvedbu tradicijskih pjesama, a ono što ih ističe su njihovi navjerojatni glasovi. Vokalne sposobnosti Teofilovića su potpuno komplementarni, savršeno se harmonijski nadopunjuju, a one usporedbe sa Simonom & Garfunkelom, koje se mogu pronaći na internetu, uopće nisu pretjerane.

S takvom pojedinačnom osnovom, zajednički rad Teofilovića i Miroslava Tadića unaprijed je bio osuđen na uspjeh. Album "Vidarica" sniman je Los Angelesu pod paskom producenta Scotta Frasera (Kroson Quartet), a na njemu je ova trojka izvele tradicijske pjesme iz Makedonije, Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova. Rezultat je bio i iznad očekivanog - "Vidaricu" su mnogi proglasili jednim od najboljih tradicijskih albuma ikada snimljenih na ovim prostorima, a dobio je i zasluženu pažnju svjetskih medija. No, bez obzira na sjajne snimke, koncertni izvještaji tek idu u prilog Teofilovićima i Tadiću. Sjajne pojedinačne vrijednosti ovim su se projektom spojile u jedinstven glazbeni ugođaj koji se svakako mora doživjeti.

"Savršeno precizni, produhovljeni i nježni vokali braće Teofilovića, udruženi s Tadićem publici su dočarali jedan svijet za koji nismo ni znali da postoji. Taj svijet bio nam je nadomak ruke, ali i udaljen tisućama milja i minulim vjekovima"; Jutarnji list

"Bila riječ o dalmatinskim pjesmama, makedonskim standardima ili genijalnoj izvedbi sevdalinke “Kraj potoka, bistre vode”, kojoj je Tadić zajamčio instrumentalnu nadgradnju za smrznuti se, blizanci Teofilović i Tadić satkali su svoju glazbenu “Vidaricu” kao reprezentativan komad izvanvremene tradicijske glazbe"; Slobodna Dalmacija

"It is pure joy to hear these songs done with such care and love. The group breathes new life into these songs by stripping them down to their bare bones, and then slowly and carefully rebuilding them up just as much as needed and not a layer more"; allaboutjazz.com

 

19-20.07. petak i subota / 21:00h / BLUES WEEKEND: ZDENKA KOVAČIČEK / tribute to Janis Joplin, BEBE NA VOLE, GRUHAK, DELTA BLUES GANG, OTPRILIKE OVAKO, KUKAC & FRIENDS, HARPOON BLUES BAND

Ovaj događaj je zapravo dvodnevna blues kolonija i otvoreni «meeting» izvođača iz regije koji su već dugi niz godina posvećeni bluesu. Susret će imati i dnevni programski sadržaj a u večernjem dijelu biti će organiziran bogati koncertni program. Točan raspored i termini nastupa po danima utvrditi će se nakon što se zaprime prijave svih zainteresiranih izvođača.

ZDENKA KOVAČIČEK („S ljubavlju, Janis“ – tribute to Janis Joplin“

Zdenka Kovačiček slavu je stekla još kao djevojčica. Davne 1957. u duetu s Nadom Žitnik snima film, nastupa na televiziji te svira diljem Europe s tadašnjim poznatim glazbenicima. Od tada je prošlo dosta godina, a Zdenka Kovačiček se još uvijek nije odvojila od pozornice koja joj je donijela status jedne od najcjenjenijih hrvatskih rock i jazz pjevačica.

Iako je oduvijek naginjala i kazališnim daskama, Zdenka Kovačiček najveću slavu u tom segmentu doživljava spajajući glumu i pjesmu. Naime, upravo je ona postala prva 'europska Janis Joplin' glumeći i pjevajući u mjuziklu „S ljubavlju, Janis“. S programom ove legendardne američke pjevačice, Zdenka Kovačiček će se predstaviti i dubrovačkoj publici uz pratnju dvojice vrhunskih glazbenika – Branka Bogunivća Pifa (gitara) i Jadrana Dučića – Čiće (bubnjevi)

BEBE NA VOLE

Pravim imenom Adam Semijalac, nastupa sam i svira čistokrvni ‘root’ blues kao da ga je majka ljuljala u kolijevci,negdje na delti Mississipija. Opire se izdavačkim kućama i samostalno odrađuje svoju promociju na youtube kanalu. O sebi kaže: “Živim vrlo skromno ali živim ono što želim, a to je glazba. Živim isključivo od glazbe zadnjih 10 godina. Radim glazbu za kazališne predstave. Član sam koautorske inicijative OOUR-Zagreb, kazališta TRAFIK u Rijeci. Imam preko 15 cjelovečernjih plesnih predstava iza sebe. Podučavam gitaru, bass, banjo, mandolinu…sve sto ima žice. Trudim se ulagati svoje vrijeme u ljude koje zanima glazba i koji žele učiti i od kojih mogu učiti. Moja glazba je za mene terapija i način da se nosim sa svijetom oko sebe. Blues forma je nešto što najbolje kanalizira moje emocije. Da citiram Alberta Camusa: ‘One must imagine Sisyphus happy.’ Tako doživljavam kreativni i izvedbeni proces u BNV. Ma što bilo, uvijek nastojim asimilirati svoje glazbene utjecaje u nešto svoje.”

GRUHAK

Vjerojatno ne postoji nitko u Dubrovniku tko nije barem jednom prisustvovao koncertu Gruhaka, a kada se jednom nazoči vrelu energije koju ovaj kvartet s pozornice pruža svojim slušateljima/gledateljima, to se ne zaboravlja. Da se radi o jedinstvenom bendu, ne samo u dubrovačkim okvirima, svjedoče i velike brojke pogleda njihovih klipova na Youtubeu, ali i stotine pozitivnih komentara koji pristižu sa svih strana svijeta. Gruhak je svoj proboj van granica Hrvatske u posljednje vrijeme intenzivirao pa su nastupali i u Engleskoj, Njemačkoj, ali i Ukrajini. Gdje god su se pojavili, dobili su pozitivne kritike jer je njihova izvedba blues-rocka jednostavno jedinstvena. Uz mnoštvo cover pjesama koje često izvode bolje od originala, Gruhak je objavio i prvi samostalno album „Make a Stand“ koji je dobio mnoštvo pozitivnih kritika od uglednih svjetskih časopisa i internetskih stranica.

OTPRILIKE OVAKO

Otprilike ovako su nastali početkom 70-ih godina prošlog stoljeća u Splitu. Otprilike ovako su pioniri splitske klubske i blues scene, te i dan-danas uz “stare kosti i svježu krv” ne silaze s nje. U svibnju 2008. Otprilike ovako je zauvijek napustio jedan od osnivača banda, Jadran Zlodre Gobbo, ali band nastavlja sa djelovanjem što je bila i njegova želja. Predrag Lucić zabilježio je o bendu u Feral Tribune -u sljedeće: “… a je, čuli su i u Zagrebu i još kojekuda za tu legendarnu splitsku grupu 'Tak nekak' čiji članovi radije prodaju brokve i žarulje nego da prodaju svoju muziku. Gobbu i blues-bandu nije bilo do sklapanja poslova s diskografima, menadžerima i ostalom estradijom. Oni su sklapali pošten posao sa svojom publikom, po principu 'Mi sviramo, a vi guštate!'….”

DELTA BLUES GANG

 Pulski Delta Blues Gang osnovan je još 1994. godine pod imenom The Crossroads, a kroz sve ove godine, usprkos mijenjanju imena, članstva i povremenim pauzama s radom, DBG su ostali vjerni blues-rock izričaju. Prošle godine su pobijedili na 4. Croatian Blues Challenge-a u Splitu i samim time predstavljali Hrvatsku su predstavljali na 29. International Blues Challenge-u u Memphisu gdje su ušli u polufinale.

HARPOON BLUES BAND

Splitski Harpoon Blues Band postoji od 2006.godine a osnivač i vođa mu je poznati splitski blues entuzijast, usnoharmonikaš i bivši član splitskih blues bandova Black Cat Bone i Nine Below Zero, Predrag Lovrinčević, Velikim brojem svirki po splitskim i klubovima po regiji, bend se profilirao i stekao znatan broj poklonika.

KUKAC & FRIENDS

Ivo Kukuljica – Kukac poznati je dubrovački glazbenik 'stare škole', profesionalni pomorac koji svoj talent dugogodišnju ljubav prema bluesu često i rado dijeli sa publikom. Nastupiti će sa dubrovačkim glazbenicima Antoniom Deranjom (bas) i Bobom Rajačićem (bubnjevi) i drugima.

 

21.07. nedjelja / 22:00h / GORIBOR koncert

Prvi nastup Goribora u Gradu. Njihov blues je poseban i nedjelja večer rezervirana je za njihov solo nastup.

Aleksandar Stojković St, Željko Ljubić Pity i ostatak benda jedni su od najzanimljivijih fenomena na regionalnoj sceni posljednjih godina. Dugo godina je Goribor stvarao u rodnom Boru, objavljivao albume za ponajveću underground izdavačku kuću na ovim prostorima, Slušaj najglasnije, te malo po malo stvarao poklonike svojeg mračnog trip-hop/bluesa. A onda im se dogodio nastup na pulskom Art & Music festivalu 2006. godine i priča o ovoj ekipi se počela sve više kotrljati. Uspjeh na tom festivalu donio im je ugovor s Dancing Bearom koji je 2007. objavio album jednostavno nazvan „Goribor“. Malo je izdanja s ovih prostora koji odmah po objavljivanju steknu kultni status, a upravo se to dogodilo s ovim albumom. „Sjajne niti“, „St.Bluz“, „Hoću da živim“, „Bac Cunami“, „Voli me“, samo su neke od mnogih uspješnica s ovog albuma. St je govori o mračnim trenutcima svog burnog života nimalo ne uljepšavajući svoju ogoljenu poetiku, a Pity to sve prati sjajnim blueserskim dionicama. Sve to je podebljano sporim i kotrljajućim ritmovima koji se uvlače pod kožu i hipnotiziraju slušatelja.

Na nasljednika prvog albuma čekalo se čak pet godina, a prošlogodišnji dvostruki album „Evo je banja“, samo je potvrdio status kojeg je Goribor prethodnim albumom zaslužio. No, ponajveće regionalne zvijezde alternativne scene nisu do kraja uspjeli iskoristiti sve ono što su stvarali godinama. Uslijed raznih okolnosti u nekoliko navrata je dolazilo do pauze u radu benda pa će i ovaj koncert uslijediti nakon jedne takve, a i za budućnost je najavljen 'usporeni rad' benda. Kako je riječ o jednom od ponajboljih live bendova na ovim prostorima, a očigledno je kako je pitanje koliko dugo ćemo ih još moći gledati, ovaj koncert svakako spada u red onih koji se nikako ne smiju propustiti.

predizvođač: LOVELY QUINCESS

http://www.youtube.com/watch?v=zR-TOYN1fHI

 

26.07.petak / 21:30h / NENO BELAN & Fiumens sa prijateljima / Unplugged sessions

Neno Belan, Splićanin s riječkom adresom, s razlogom se može smatrati legendom hrvatske pop-rock glazbe. Svoju je karijeru počeo s grupom Đavoli s kojom 1986. objavljuje prvi studijski album „Ljubav i moda“. Slijedila su još tri izdanja s Đavolima koji su vrlo brzo postali velike zvijezde u bivšoj Jugoslaviji, a početkom devedesetih Belan nastavlja sa solo karijerom. Selidbom u Rijeku, Belanu se kao prateći bend priključuju Fiumensi, a iako u posljednje vrijeme rijetko objavljuje albume (od 2002. objavljena samo dva), Belan je cijelo vrijeme prisutan na domaćoj sceni sa svojim prepoznatljivim pjesmama ljubavne tematike. Ove godine za Valentinovo Belan je pripremio poseban unplugged zastup s presjekom karijere. Tvornica je bila rasprodana 2 dana za redom. Oba koncerta trajala su duže od 3 sata. Nakon tog uspjeha, Belan i Fiumensi su odlučili nastaviti s unplugged nastupima, a dubrovačka publika će u parku Orsula po prvi put svjedočiti ovakvoj vrsti izvedbe njihovog bogatog repertoara.

 

 

02.08.petak / 21:30h / GIPSY SWING QUARTET - Damir Kukuruzović

Damir Kukuruzović svoju je ljubav prema glazbi usmjerio na dva područja -uz ljubav prema jazzu, tu je i bila i ona prema romskoj glazbi. No, kada govorimo o ovoj drugoj vrsti, ne pričamo o glazbi i harmonikama, već o virtuoznim gitarskim izvedbama romskog naslijeđa kakvu je svijetu prezentirao nenadmašni Django Reinhardt.
Upravo su usporedbe s Reinhardtom neizbježne za rad Damir Kukuruzović Gipsy Swing Quarteta. Sjajna Kukuruzovićeva izvedba oslikana nevjerojatnom tehničkom preciznošću, neizostavno priziva sjajnog francuskog gitaristu koji je svijetu predstavio spoj jazz i romske glazbe. Kukurozović se i u svjetskim krugovima predstavlja kao jedan od ponajboljih čuvara Reinhardtovog naslijeđa, a oba do sada objavljena albuma ("Green Hill Gipsy Swing" i "Manouche") dobili su dobre ocjene i kod svjetske kritike. Na svom je glazbenom putu ovaj je kvartet surađivao sa značajnim imenima iz svijeta gipsy jazza kao što je to svjetski poznat harmonikaš Ludovic Beier, Adrian B. Burns (poznat po svojim nastupima s Billom Wymanom i Rhythm Kingsima). Kvartet je sudjelovao na svim bitnijim jazz.
"Na svjetskoj jazz sceni djeluju mnogi virtuozi – kad pišem o Kukuruzoviću, razmišljam o kontekstu globalne, a ne lokalne glazbene scene – ali rijetki su glazbenici poput njega, koji uz iznimne sviračke vještine, uspjevaju dosegnuti najvišu estetsku razinu“; Davor Hrvoj
"Kukuruzović je veliki virtuoz s bogatim iskustvom glazbenih suradnji, od Boška Petrovića do brojnih svjetskih glazbenika kao što su Angelo Debarre i Ludovic Beier i upravo su ove prve tour de force izvedbe poslužile kao odličan uvod u njegovu maestralnu tehniku“; Mirna Marić

 

03.08.subota / 23.:00h / Alex Bark JAZZANOVA & EDDY RAMICH Kontrapunkt

http://www.youtube.com/watch?v=6KkJHfU_tac

Za berlinski DJ/producentski kolektiv Jazzanova s pravom se može reći kako su obilježili cijelu jednu eru elektronske glazbe. Kada se sredinom devedesetih počeo promovirati spoj elektronske, house glazbe s jazz motivima, odnosno kada su se po prvi put počele spominjati kovanice nu-jazz, chillout ili jazz house, upravo je Jazzanova bila nezaobilazno ime u svim razgovorima. Glazba ovog šesteročlanog kolektiva mogla se čuti na svim partyjima, a mnogi su glazbenici upravo od njih tražili da rade remikseve njihovih pjesama pa je stoga gotovo nemoguće pobrojati na kojim je sve projektima Jazzanova sudjelovala.

Alexander, odnosno Alex Barck jedan je od začetnika Jazzanove i u radu ove grupe sudjeluje od samih početaka do danas. Uz to, Barck je jedan od važnijih ljudi sada već pomalo kultne izdavačke kuće Sonar Kolektiv, a svojim DJ nastupima proputovao je cijeli svijet i nastupao s mnogim vodećim svjetskim DJ-ima poput Gillesa Petersona, Normana Cooka (Fatboy Slim), Andrewa Weatheralla,Carla Craiga ili grupe Basement Jaxx. Sa svima je Barck imao ravnopravan status na stageu, a svoje DJ umijeće pokazat će i dubrovačkoj publici.

Eddy Ramich je jedan od najpoznatijih, a sada se već može reći i najdugovječnijih hrvatskih DJ-a. Klupske večeri Kontrapunkt, koje je Eddy svojedobno zajednički potpisivao s Dusom, bile su i ostale jedne od najposjećenijih zagrebačkih klupskih programa. Nakon glazbenog razlaza s Dusom, Eddy je nastavio samostalni rad, ali je i surađivao s mnogim glazbenicima od kojih je sigurno najpoznatija suradnja Eddy Meets Yannah koja je oplodila odličan album objavljen za Compost Records. Eddy Ramich u posljednje vrijeme vodi jedan od klupskih programa novootvorenog zagrebačkog kluba Žedno uho

 

10.08.subota / 21:30h / SEVDAH TAKHT DAMIRA IMAMOVIĆA

Damir Imamović je praktično rođen sa sevdahom. Njegov otac Nedžad pjevač je sevdalinki, a djed Zaim je bio vjerojatno najpoznatiji interpretator sevdalinki u Bosni i Hercegovini. Iako je i ranije pokazivao interes za sevdah, upravo je rad na monografiji Zaimovog rada 2004. godine Damira natjerao na potpunu posvećenju ovoj vrsti glazbe. No, za razliku od Nedžada i Zaima, Damir je od početka počeo raditi vlastite aranžmane popularnih sevdah pjesama.

To se najbolje pokazalo u radu s Damir Imamović Triom koji je 2006. i 2007. objavio dva albuma - "DI3 svira standarde" i "Abrašević Live". Ovaj sastav sevdalinke je izvodio u pomalo netipičnim, jazz aranžmanima i vrlo brzo postaju jedan od značajnijih novih interpretatora 'novog sevdaha'. Nakon par godina rada u grupi, Imamović 'raspušta' DI3 i okreće se solo karijeri te samostalno objavljuje još dva albuma ("Damir Imamović" i "Svrzina kuća").

Početkom prošle godine Damir zaključuje kako mu u samostalnom radu 'nedostaje ritam' te počinje suradnju s udaraljkašem Nenadom Kovačićem (Afion, Antenat) i basistom Ivanom Mihajlovićem (Svi na pod, Naked). Pod imenom Sevdah Takht Damira Imamovića, ovaj trio objavljuje istoimeni album koji odmah osvaja slušatelje. Na svojim nastupima u regiji, ali i diljem Europe interpretacije sevdah glazbe dovode na neki novi nivo pa se s može reći kako je Seavdah Takht, uz Amiru Medunjanin, pravi ambasadori ovog glazbenog žanra.

"Nova dimenzija sevdaha u vrhunskoj izvedbi"; TPortal
"Nije rođen samo novi pjevač sevdalinki, sa Damirom Imamovićem je rođena nova sevdalinka"; pescanik.net

 

17.08.subota / 22:00h / VLATKO STEFANOVSKI TRIO

Uz sada već 56-godišnjeg Vlatka Stefanovskog s razlogom se može koristiti riječ 'legendarni'. Još od svojih početaka i rada s najvećom makedonskom grupom Leb i sol, Stefanovski je imao veliki značaj na cijelu glazbenu scenu bivše Jugoslavije, a bili su jedni od prvih rock bendova i to ne samo na ovim prostorima koji su u svoj izričaj ubacivali etno elemente. U 17-18 godina rada Leb i sol je snimio 10 studijskih, 2 koncertna i 1 kompilacijski album zauvijek zauzevši mjesto u enciklopediji glazbe s balkanskih područja.
Stefanovski se u samostalnom radu vratio korijenima. Istraživajući bogatu i svim glazbenicima zanimljivu makedonsku glazbenu ostavštinu, Stefanovski je takvu vrstu spojio s jazz i rock pristupom. U suradnji s mnogim glazbenicima iz regije, ali i cijelog svijeta, od 1990. je snimio tri albuma s Miroslavom Tadićem ("Krushevo", "Live In Belgrade", "Treta majka") koja su mu donijela slavu i izvan naših prostora, a osim suradnje s Tadićem i kavalistom Theodosii Spassovom, svakako treba izdvojiti i nastupe s Tommyem Emmanuelom i Stochelom Rosenbergom s kojima je pod nazivom Kings of Strings prošle godine nastupao diljem Europe. Uz sav koncertni i diskografski rad, Stefanovski je radio i glazbu za 15-ak filmova, a 2007. mu je skopsko Sveučilište Sv. Kirila i Metodija dodijelilo počasnu titulu doktora umjetnosti.
Vlatko Stefanovski Trio (uz lidera benda trenutnu postavu još čine i basist Đoka Maksimovski te bubnjar Dejan Milosavljević) svakim svojim nastupom oduševljavaju publiku vodeći ih kroz specifičan spoj blues-jazz-etno-rock glazbe. Dubrovačkoj publici se ovaj virtuoz tijekom godine više puta predstavljao, a ovaj put ćemo ga imati priliku ugostiti u Parku Orsula.

predgrupa: QUARTET MISTIQUE

http://www.youtube.com/watch?v=cBkZQGyaNrI&list=UUevlDYQi7b6kVJPc21Q2kmw&index=28

To je ženski vokalno-instrumentalni sastav koji na nov, atraktivan i osebujan način višeglasno i solistički izvodi popularne skladbe iz filmske glazbe te klasičnog i duhovnog repertoara (J. S. Bach, F. Schubert, A. Dvoržak, U. Pieroni, A. L. Webber, E. Morricone, gregorijanski koral…). Članice kvarteta mlade su i svestrane glazbenice Elma Burnić, Nela Šarić, Ani Vuletić i Željka Spinčić. Prošle je godine Quartet Mystique osvojio 2. nagradu na međunarodnom festivalu Vocal Marathon.

 

 

21.08.srijeda / 21:00h, klapske večeri: RAGUSAVECCHIA I ŽENSKA KLAPA FA LINĐO

Zajednički nastup klapa FA Linđo i Ragusavecchia na neki je način postao zaštitni znak Malog glazbenog festivala. Treće izdanje festivala donosi i treći ovakav koncert.

KLAPA FA LINĐO

Ženska klapa Folklornog ansambla Linđo osnovana je u veljači 2000, a prvi put se javnosti predstavila javnosti u kolovozu te godine. Iako su od početka sudjelovanja ukupno osvojile 16 nagrada, najveći uspjeh na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, najprestižnijem natjecanju koje okuplja sve hrvatske klape, „Linđovice“ postižu 2009. godine kada su osvojile apsolutnu pobjedu kojom su ih nagradili i stručni ocjenjivački sud i publika. Od međunarodnih uspjeha treba izdvojiti zlatno odličje na 13. Međunarodnom festivalu zborskog pjevanja koje je 2002. godine održano u Veroni (Italija).
KLAPA RAGUSAVECCHIA
Klapa Ragusavecchia svoj je prvi nastup imala na Božić 1998. godine kada smo otpjevali 'Dubrovačko kolendavanje' u obradi maestra Dinka Fia. Prvi zapaženiji nastup, klapa je imala na debitantskoj večeri Festivala dalmatinskih klapa u Omišu 2000. godine gdje je osvojila treće mjesto. Baš kao što je tradicija dubrovačkog načina klapskog izražaja, a capella repertoar polako se proširuje pjesmama uz instrumentalnu pratnju. Potvrdilo se to kao dobra inicijativa jer uskoro stižu i značajna priznanja – Zlatno odličje na Prvom festivalu uz mandoline i gitare u Makarskoj, te prvo mjesto na Festivalu klapa uz instrumentalnu pratnju u Opatiji. Ragusavecchia i danas nastupa uz diskretnu pratnju tri mandoline, mandolu, gitaru i kontrabas

 

24.08.subota / 22:00h / GORAN BARE i MAJKE

Još i prije objave svojeg prvog albuma, vinkovačke Majke stekle su kultni status na hrvatskoj underground sceni. Godina je bila 1988., kazeta je objavljena za izdavačku kuću Slušaj najglasnije, a svi koji su prisustvovali koncertu Majki pričali su o neponovljivoj energiji kojom Goran Bare i ostatak benda vladaju svojim blues-rockom nastalim pod utjecajem grupa Flamin' Groovies, MC 5, The Stooges i drugih.
Početkom devedesetih Majke svoj status proširuju na veći broj ljudi. Albumi „Razum i bezumlje“, „Razdor“ i „Milost“ pokazuju grupu u naponu snage, a sve je kulminiralo 1996. godine i albumom „Vrijeme je da se krene“ nakon kojeg Majke počinju nastupati i u najvećim dvoranama, odnosno koncertnim prostorima. Plešući na rubu ovisnosti, Goran Bare svojim pomalo šamanističkim tekstovima i isto takvim scenskim nastupom, postaje jedan od predvodnika hrvatske rock scene.
Grupa Majke su od samih početaka zbog raznih razloga mijenjali postave benda, a nakon što objavili live album „Život uživo“ i hvaljeni „Put do srca sunca“, 2000. dolazi do raspuštanja benda. Bare nastavlja sa solo karijerom i objavljuje tri albuma, a 2007. se Majke opet okupljaju. Nakon što su nekoliko godina nastupali bez objavljenoj diskografskog materijala, 2011. izlazi album „Teške boje“ koji dobiva odlične kritike i vraća Majke u status jedne od najvećih hrvatskih rock grupa.
“Sjajan povratnički studijski album Baretovih Majki: Ovaj čovjek je neuništiv”; Jutarnji list
“Album će osvojiti slušatelja razornom energijom, te inspiriranom svirkom”: Muzika.hr

 

30.08.petak / 21:30h / SILENTE i prijatelji - promocija albuma

Mlada dubrovačka grupe Silente može reći da ove godine živi svoj san. Nakon nekoliko godina rada i sviranja uglavnom u Dubrovniku, ove je godine Silente postao bend o kojem mnogi pričaju kao budućim hrvatskim zvijezdama. Svirajući svoj pop-rock, Silente pridobio pažnju medija, ali i proslavljenih glazbenika koji su podržali njihov rad.
Priča o uspjehu je počela kada su svoj demo album „Lovac na čudesa“, kojeg je snimio Toni Butigan, poslali različitim izdavačima, a Aquarius Records je taj album prepoznao i dogovorio sa Silenteom objavljivanje albuma. Pažnju šire javnosti Silente su, pak, skrenuli spotom za pjesmu „Terca na tišinu“. Redatelj i glumac Dejan Aćimović već je i ranije bio fan benda, a snimanjem ovog spota je odlučio pomoći da bend izađe iz dubrovačkih okvira. Spot na Youtube-u dobiva mnoštvo pozitivnih komentara, pjesma se vrti na svim nacionalnim postajama pa Silente nekoliko tjedana boravi i na vrhu Službene nacionalne liste aktualnih radijskih singlova Instituta hrvatske glazbe. Album „Lovac na čudesa“ u međuvremenu je doživio to da na njemu radi proslavljeni Nikša Bratoš, a upravo će koncert na Orsuli biti promocija istog na kojem će, uz grupu Silente, nastupiti i velik broj njihov prijatelja.
Nakon nekoliko promjena članstva, grupu Silente sada čine: Tibor Karamehmedović, autor glazbe, solo gitara i vokal, Doris Kosović vokal, Sanin Karamehmedović autor stihova i bas gitara, Lorena Milina violina te vokal i Ivuša Gojan na bubnjevima

U ovih par mjeseci napravili smo puno sitnih, manje uočljivih ali zahtjevnih zahvata koji će poboljšati tehničke mogućnosti prostora i boravak posjetitelja. Između ostaloga, znatno smo proširili i učvrstili pozornicu, povećali kapacitet gledališta, napravili pripremu za zahode, probili i očistili veći dio karavanskog puta itd.. Do ljeta treba napraviti još puno toga. Posla nefali.

Već duže vrijeme aktivno radimo na pripremi programa za ljeto. Lista potencijalnih izvođača s kojima pregovaramo je velika. Ako pričekamo sa potvrdama datuma, uštedjet ćemo. Treba vrebat kad idu na turneje, kad su drugi festivali, što i kad rade drage kolege konkurenti itd itd... gimnastika možđana.. Treba bit strpljiv.
Ukoliko imate prijedloge, ideje, želje, koga želite slušati pišite nam.