

arheološki lokalitet, panoramski vidikovac, ljetna pozornica..
Nakon natpisa u proÅ¡lom broju DubrovaÄkog vijesnika u kojem smo prozvali Park Orsulu na temu financiranja iz proraÄuna, uslijedile su žestoke reakcije javnosti koja je stala Orsuli u odbranu. OÄito je da ovaj projekt uživa veliku podrÅ¡ku meÄ‘u graÄ‘anima Dubrovnika. Slijedom toga odluÄili smo se na razgovor sa Androm Vidakom pokretaÄem i voditeljem tog projekta, kako bi smo iz prve ruke saznali i drugu stranu priÄe...
Andro, za poÄetak ispriÄavamo se Å¡to smo Vam prouzroÄili neugodnosti i omeli Vas u radu no mi smo se uhvatili izjave jednog od gradskih vjećnika koji je na sjednici gradskog vijeća otvorio pitanje politizacije kulture, odnosno raspodjele sredstava iz gradskog proraÄuna za kulturu, koja se po njegovom miÅ¡ljenju dogaÄ‘a po politiÄkom kljuÄu.
Park Orsula je zbog te izjave zapravo ispala kolateralna žrtva aktualnog politiÄkog razraÄunavanja u Gradu. Na sreću, naÅ¡ rad i rezultati su previÅ¡e vidljivi i s politikom nemaju nikakve veze, dapaÄe, prkose joj alternativnim programom i stavom koji je upravo glasna kritika druÅ¡tveno politiÄkih zbivanja.. Bilo koja aktualna politika pomogla bi naÅ¡ projekt bez razmiÅ¡ljanja jer joj je to posao i obveza. Mi rastemo vrlo doslijedno, stekli smo kredibilitet i pokazali da znamo Å¡to radimo. Jedna smo od rijetkih, usput vrlo jeftinih proraÄunskih akvizicija, s kojom se Äista obraza svi mogu pohvaliti..
Park Orsula Vaših je ruku djelo.. to što ste sami stvorili prostor za rad je zaista nesvakidašnja pojava.
Pa naravno.. U tome je stvar. Ne samo da isporuÄujemo koliÄinu programa koje se ne bi posramile ni brojne javne ustanove u kulturi, koje siÅ¡u milijune iz državnog i gradskog proraÄuna uz malu i krajnje upitnu uÄinkovitost, ( Äast iznimkama ) nego smo kako bi smo mogli raditi program kakav želimo, sami svojim sredstvima i radom stvorili vanserijsku ljetnu pozornicu, novi javni prostor, javni gradski park, koji nikad prije nas nije postojao niti ga je itko takvoga promiÅ¡ljao. VaÅ¡i su napadi upravo zbog toga neutemeljeni i pokazuju neinformiranost, zapravo rekao bih, tužnu razinu nezainteresiranosti.
Ali naÅ¡ komentar odnosio se prvenstveno na ÄinjeniÄno skupe ulaznice koje sežu i do 350 kn.
Znam, ali oko toga ste nas prozvali i zloÄesto se Å¡prdali sa nama iako ste kao medijski pokrovitelji ta dva skuplja dogaÄ‘aja trebali znali da su to vanredni programi drugih organizatora koji su dodatak na naÅ¡ redovni program. To je objavljeno u svim medijima pa i u vaÅ¡em.
Govorio sam partnerima iz Menarta i Promoteke koji su organizatori tih dvaju koncerata, Asisan dub foundation i Mario Biondi, da po mom miÅ¡ljenju Dubrovnik možda nije joÅ¡ uvijek spreman za akviziciju tako velikih i zahtjevnih produkcija meÄ‘utim oni nisu «odavde» i toliko su opijeni Orsulom da su ustrajali. Kapacitet prostora je premalen a rizik i troÅ¡kovi produkcije golemi, zato su ulaznice skuplje nego inaÄe.
Orsula je JAVNA POZORNICA na kojoj svatko tko želi može raditi produkcije koje nisu komercijalni Å¡und i koje doprinose ugledu i kvaliteti ponude Grada i Parka Orsula. Mi smo stvorili i uhodali svu logistiku te za takve programe rado prepuÅ¡tamo prostor bez naknade. To smo u mogućnosti zahvaljujući izmeÄ‘u ostaloga i potpori Grada koja nas i moralno obvezuje na takav naÄin djelovanja.
Da li Vaša udruga ili tvrtka imaju koncesiju na prostor Parka Orsula?
Koncesiju nemamo niti je tražimo. Mi na javnom gradskom prostoru realiziramo program koji predhodno odobravaju kulturno vijeće i gradski ured za kulturu. SliÄno kao Å¡to to rade Ljetne igre i mnogi drugi. IskljuÄivo time se želimo baviti i dalje. Napravili smo sve da kroz izmjene i dopune GUP-a definiramo Park Orsulu kao javni gradski park na koji nitko nikada neće moći ishoditi koncesiju za bilo kakvu komercijalnu djelatnost. Na tom prostoru moguće je samo izvoditi program koji predhodno odobri kulturno vijeće i UO za kulturu grada Dubrovnika. To je najveća pobjeda i plod je mog dugogodiÅ¡njeg dannoćnog bavljenja ovim projektom.. Svakome onome tko se želi baviti realizacijom takvog programa, vrata Orsule su Å¡irom otvorena. Å to vrijedi za nas, vrijedi i za sve ostale. Na taj naÄin smo trajno odbranili bar jedan javni prostor jer se nikada neće moći dogoditi da se za njega natjeÄu razni poduzetnici opće prakse i podrede javni prostor svojim potrebama kao Å¡to je to uvijek sluÄaj..
Kako mislite povratiti privatnu investiciju ako kažete da svi mogu raditi na Orsuli i ako pod svaku cijenu želite izbjeći komercijalizaciju?
Osim Å¡to mi se sve već obilno vraća zadovoljstvom i izazovom stvaranja neÄega novog i druÅ¡tveno korisnog Å¡to će ostaviti traga mojem postojanju, dugoroÄno sam siguran i u povratak materijalnog. Äed je uvijek govorio: «Od niÅ¡ta niÅ¡ta».. Drugim rijeÄima, ako ne radiÅ¡ niÅ¡ta, možeÅ¡ niÅ¡ta i oÄekivat. Park se mogao stvoriti jedino na ovaj naÄin, privatnom odnosno graÄ‘anskom inicijativom i radom. Vladajuće strukture su uvijek zabavljene drugim «prioritetnijim» stvarima i bilo je i uvijek će ih biti teÅ¡ko pokrenuti. Upornošću i ustrajanjem uspjeli smo ih isprovocirati na suradnju i sad priÄa sinergijski raste iz dana u dan. Nema sumnje da će Park Orsula u jednom trenutku postati samoodrživ mehanizam koji će hraniti onoga tko se o njemu brine. To govorim od samog poÄetka. Znate, osim Å¡to radim i privreÄ‘ujem za život drugim djelatnostima kojima se bavim koje s Orsulom nemaju veze, moji pradjedovi i u Gradu i u Konavlima su se pobrinuli za osnovnu prvobitnu akumulaciju obiteljskog kapitala tako da je vjerojatno to, uz naravno odgoj, glavni razlog zaÅ¡to je to tako kako jeste. Netko tko je materijalno i egzistencijalno ugrožen na žalost nije u mogućnosti tako razmiÅ¡ljati.
Koliko Vam je Grad Dubrovnik pomogao u cijelom procesu stvaranja Parka Orsula?
U proces stvaranja Park Orsule Grad nije uložio gotovo niÅ¡ta novca jer do sada nije niti imao pravne osnove za to. Dobili smo par malih natjeÄaja iz odjela za zaÅ¡titu okoliÅ¡a s kojima smo finacirali dio plaće jednog od djelatnika preko zime i to je sve. S druge strane da nije bilo odobravanja i podrÅ¡ke od strane gradske uprave i gradonaÄelnika koji je od poÄetka javno odobravao cijelu ideju i naÅ¡e aktivnosti, ne bi se uopće upuÅ¡tali u ovaj projekt a kamoli da bi smo ovoliko napravili. To prepoznavanje, odobravanje, pohvale, podrÅ¡ka i Å¡to je najvažnije financijska potpora festivalu, iz toga je eruptirao vulkan energije koji je stvorio Orsulu. Doveli smo sami o svom troÅ¡ku struju i vodu iz Grada na brdo, konzervirali ostatke crkvice ( dio konzervacije je potpomogao DPDS), izgradili amfiteatar, uredili staze, prilaze, poÅ¡umili lokalitet. Utkali smo novi prostor u tkivo Grada te ga neprestalno održavamo i razvijamo već 10 godina. ProglaÅ¡enjem javnog gradskog parka napokon smo stvorili i preduvjete za ozbiljnija ulaganja Grada koja će nadam se polako uslijediti dijelom već i ove godine..
Kako ocjenjujete kriterije za dodjelu sredstava Javnih potreba u kulturi?
MiÅ¡ljenja sam da bi iskljuÄivo struka trebala donositi kriterije za raspodjelu tih sredstava no kako je u naÅ¡oj državi sve uvrnuto i kako politika u svemu uporno vodi glavnu rijeÄ, iluzorno je i besmisleno bilo Å¡to komentirati. Meni je važno da se projekt koji vodim vrednuje u skladu sa njegovom stvarnom vrijednošću. Nakon svega Å¡to sam proÅ¡ao ne bih mogao mirno gledati da se nama oduzima kako bi se dalo nekome tko je samo podoban. Na sreću, trenutno nije tako. Uvijek ćemo se boriti za ono Å¡to nam pripada a kad se svi za svoje projekte budu borili radom a ne partijskim knjižicama, stvari će se popraviti.
Poruka za kraj..
Za kraj pozivam graÄ‘ane Dubrovnika i njihove goste da i ove sezone kupe Å¡to viÅ¡e «skupih» i «jeftinih» ulaznica za naÅ¡e programe jer na taj naÄin nam pružaju direktnu i najpotrebniju podrÅ¡ku.
Å TO JE PISAO DUBROVAÄŒKI VJESNIK, A Å TO ANDRO VIDAK U SVOM REAGIRANJU
Na proÅ¡loj sjednici Gradskog vijeća jednoglasno je usvojen Program javnih potreba u kulturi, unatoÄ negodovanju Äelnika Demokratskog sabora Pera Vićana koji je s govornice optužio proÄelnicu za kulturu Anu Hilje za 'prekrajanje' programa koji za njega ima previÅ¡e nelogiÄnosti. - Dajemo za Park Orsula 100 tisuća kuna, a oni su privatna tvrtka. Trombunjerima ide 10 tisuća kuna, DjeÄjem zboru Dubrovnik dajemo 100 tisuća kuna s ciljem zabijanja klina Malom raspjevanom Dubrovniku. HAZU dajemo 660 tisuća kuna, restauratorima 45 tisuća kuna - jasan je bio Vićan.
Imaju pravo
Na upit je li Upravni odjel za kulturu i baÅ¡tinu zaista 'prekrajao' program, Älan Kulturnog vijeća i povjesniÄar umjetnosti Marin Ivanović odgovara: - Kada smo u studenom proÅ¡le godine zavrÅ¡ili s ocjenama pristiglih prijava, trebali smo predložiti iznose financiranja. Ukupan iznos bio je neÅ¡to veći od 3 milijuna kuna, a to je zbog troÅ¡kova Europske prijestolnice kulture bilo manje nego u prethodnoj godini. Dali smo prijedloge, no proÄelnica Ana Hilje je utvrdila kako se mnogo toga neće moći realizirati ako se u ProraÄunu ne bude planirao dodatni iznos. Onda je od gradonaÄelnika tražila dodatnih milijun kuna za Javne potrebe u kulturi pa je on to i napravio. Kako nije bilo viÅ¡e vremena za konzultacije, Upravni odjel za kulturu i baÅ¡tinu je bez Kulturnog vijeća, koje je samo savjetodavno tijelo, tih milijun kuna rasporedio. Dio iznosa za HAZU s kojim navodno Grad ima ugovornu obvezu, dio za priÄuvna sredstva, a ostatak se dodao prijavljenim programima. Dakle, Grad jest prekrajao iznose koje je predložilo Kulturno vijeće, ali koliko mi je poznato, imaju na to pravo - pojaÅ¡njava Ivanović.
Financiramo festival
Kako je proÄelnica Upravnog odjela za kulturu i baÅ¡tinu Ana Hilje na službenom putu, iz Grada Dubrovnika reagirali su na Vićanove optužbe. - Sredstva predviÄ‘ena programom javnih potreba u kulturi ne daju se ni privatnoj tvrtki, ni Parku Orsula nego udruzi “Ambient Croatia†i to za potrebe održavanja festivala “Glazbeni festival Park Orsulaâ€. Spomenuta udruga festival na lokalitetu jedinstvenom na Mediteranu održava od 2011. godine, a Grad Dubrovnik je kroz isti program proÅ¡le godine za ovaj festival izdvojio 80.000 kuna. Povećanje izdvajanja za 20.000 kuna u 2015. u potpunosti opravdava kvaliteta ponuÄ‘enog programa, koji je ove godine poboljÅ¡an s dva izrazito zvuÄna i u svjetskim glazbenim krugovima prepoznata imena – talijanski jazz/soul izvoÄ‘aÄ Mario Biondi i nagraÄ‘ivani engleski bend Asian Dub Foundation. NatjeÄaj, odnosno Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2015. godinu proveden je sukladno proceduri, te je Kulturno vijeće Grada Dubrovnika (od Gradskog vijeća izabrano savjetodavno tijelo) Gradskom vijeću predložilo Prijedlog programa javnih potreba u kulturi za 2015. godinu, a koji je usvojen na sjednici održanoj 15. lipnja.
Nije zabava nego edukacija
Sredstva za kulturne ustanove i udruge su povećana za 2015. godinu, pa tako i za Park Orsula. - Glazbeni festival Park Orsula u 2015. godini održat će se u vremenu od 18. lipnja do 4. rujna. Za vrijeme Festivala na ovoj jedinstvenoj pozornici održat će se oko 20 koncertnih izvedbi, stoji u tekstu Programa. Iz Grada Dubrovnika jasno poruÄuju kako Park iz godine u godinu u potpunosti opravdava dodijeljena sredstva i to: - Bogatstvom programa, relevantnošću izvoÄ‘aÄa, profiliranošću koncepta, ali i naglaÅ¡enoj razliÄitosti ponuÄ‘enog programa. Program festivala, koji se na povijesnom lokalitetu odvija tijekom Äetiri mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz i rujan), istiÄemo, nikako nije baziran samo na komponenti zabave (kako se povrÅ¡nom konzumentu neviÄnom kulturi može Äiniti) nego u najvećoj mjeri na edukaciji te obogaćivanju glazbeno-scenske ponude u Gradu, zakljuÄuju.Â
Ulaznice i do 350 kuna
Cijene ulaznica za Glazbeni festival Park Orsula koji ima kapacitete 600 mjesta, primjerice za koncert grupe DjeÄaci, kreću se od 60 u pretprodaji do 75 kuna na dan koncerta. Registrirani Älanovi udruge Ambient Croatia imaju 20 posto popusta. Ulaznice za koncert Asian Dub Foundationa koji će se održati 28. srpnja te Maria Biondia poÄetkom kolovoza u pretprodaji se nude se za 240, dok će na dan koncerta stajati 350 kuna. Na facebook stranici festivala mogu se proÄitati kritike kako su ulaznice za Biondia skuplje nego za njegov koncert u Lisinskom te kako za dvoje uz piće taj izlazak stoji 1000 kuna. Organizator se pak pravda kako je kapacitet Lisinskog tri puta veći nego Park Orsule, a troÅ¡kovi su, kažu jako veliki. B.L.
Reagiranje Andra Vidaka:
Ajmo iz poÄetka... Kroz DESET godina upornog rada "za Äavle", iskljuÄivo privatnom idejom, inicijativom i ulaganjem, sa srcem i golim rukama, stvoren je novi, do tada nepostojeći JAVNI prostor, Park Orsula.
Park Orsula je kontrapunkt i reakcija na sve ono što se događalo i događa se oko nas sa JAVNIM dobrima koja su pod sumnjivim okolnostima u proteklih 20 godina završila u privatnima rukama. Ovaj prostor nije ukraden, rezerviran, preprodan, iskomercijaliziran, nego naprotiv, temeljito osmišljen upravo s obrnutim ciljem, kao JAVNI GRADSKI PARK i ljetna pozornica na kojoj nitko nikada neće moći ostvariti nikakva komercijalna koncesijska prava i koji se nikada nekom privatniku neće moći davati u najam niti zakup.
Slijedom toga, bombastiÄan naslov "Grad ih Äasti" u najmanju ruku ukazuje na neinformiranost i zloću onoga tko ga je osmislio. Nakon Å¡to je Grad godinama nesebiÄno Äašćen Äišćenjem smeća, stvaranjem, ureÄ‘enjem i cjelogodiÅ¡njim održavanjem gradskog prostora, a za Å¡to nije iz proraÄuna izdvajao gotovo niÅ¡ta, najmanje Å¡to je mogao bilo je pomoći program koji se u njemu odvija i to putem legalnog javnog natjeÄaja, na naÄin na koji pomaže, izdvajajući milijune, za brojne druge programe i festivale sa kud i kamo manje konaÄnog efekta.
Ove godine, uz iznimno jak redovni program, pokuÅ¡ali smo dodatno obogatiti ponudu dovoÄ‘enjem velikih internacionalnih zvijezda, Maria Biondia i Asian Dub Foundation. Kako bismo izbjegli rizik koji nosi realizacija tako zahtjevnih i skupih gostovanja te eventualni gubitak koji bi nas mogao ozbiljno ugroziti, prostor i kompletnu logistiku za te dogaÄ‘aje prepustili smo bez naknade. Organizatori ta dva inozemna gostovanja su Menart i Promoteka iz Zagreba koji su samostalno i svjesno procijenili cijenu svojih ulaznica sukladno kapacitetu prostora i troÅ¡kovima organizacije. Park Orsula i Grad su od svega toga poentirali već pri samoj objavi nastupa ovih izvoÄ‘aÄa, koja je lansirala naÅ¡u pozornicu meÄ‘u svjetske atrakcije. S obzirom da se radi o ozbiljnim svjetskim imenima, milijuni fanova i novinara koji prate njihov rad imali su prilike saznati da u jednom Dubrovniku postoji, u svjetskim okvirima, iznimno atraktivna i originalna pozornica. To je senzacionalan uspjeh u koji nismo uložili ni kune, a nipoÅ¡to joÅ¡ jedna pljaÄka opljaÄkanog hrvatskog naroda kako se insinuira u objavljenom tekstu. Ovaj program je ciljano namijenjen turistima koji su u svojim zemljama, za koncerte ovog ranga, navikli na cijenu ulaznica od 50 EUR i viÅ¡e.
Potpomažući festival Park Orsula, Grad dobija dvostruko. Zahvaljujući toj potpori udruga Ambient Croatia se tijekom zimskih mjeseci uspijeva baviti gradskim prostorom, ugraÄ‘ujući u njega svaku lipu s kojom raspolaže. Svakome onome tko je bar jednom proÅ¡etao Orsulom to je vidljivo golim okom. Sredstva koja Grad izdvaja za Park Orsulu su kap u moru realnih potreba tog prostora i manja su od brutto godiÅ¡nje plaće JEDNOG JEDINOG zaposlenika gradske uprave. Koliko bi takvih zaposlenika i njihovih plaća bilo potrebno za iznijeti ono Å¡to je jedan Äovjek iznio uglavnom na svojim leÄ‘ima, 10 godina neprestano ulažući svoje vrijeme, svoj znoj i svoj novac. Umjesto PRIVATNE kuće Äovjek je izgradio JAVNI gradski park... Postavlja se pitanje može li itko razumjeti motive tog Äovjeka i nekolicine ljudi oko njega koji ga slijede i podržavaju. Da li je u danaÅ¡nje vrijeme takvo neÅ¡to moguće?
To sam ja, Andro Vidak, graÄ‘anin. Potpisujem se pod ovaj Älanak i pod svaki kamen koji sam svojom rukom namjestio na Orsuli. Opet bih uÄinio isto. Hvala svima koji su mi na tom putu, na bilo koji naÄin pomogli.
Na kraju upućujem i ovaj javni poziv: Ukoliko postoji pravna ili fiziÄka osoba u Dubrovniku koja zna da može uÄiniti bolje i viÅ¡e za Park Orsulu od onoga Å¡to Äinimo mi, molim je da se hitno javi kako bismo u Å¡to kraćem vremenu kanalizirali novac iz gradskog proraÄuna na njen raÄun i prepustili joj nesmetanu organizaciju preostalog dijela planiranog programa. Ovom osjetljivom i zahtjevnom projektu, da bi opstao, potreban je konsenzus i podrÅ¡ka svakog živućeg bića u Gradu. U protivnom ga jednostavno neće biti.
P.S. Pokušat ćemo se probiti i do barake...
Najbolji komentari Äitatelja:
*Orsula je bila samo hrpa kamenja obrasla makijom. Tko je mogao vjerovati da se ispod svega toga krije ovakvo bogatstvo? Godinama sam prolazeći prema Župi
pratio mukotrpan rad gosp.Vidaka i divio se kako iz niÄega stvara umjetniÄko djelo.
Njegov jedini grijeh je što svoj trud nije prodao za male pare onim istim ljudima
koji nisu vjerovali u njega dok je sve ovo stvarao, a sada bi se htjeli dokopati svega i osobno okoristiti. BRAVO ZA gosp.VIDAKA!!!Duša koju je ugradio u svaki postavljeni kamen nije na prodaju već je regalana svima nama koji dijelimo njegovu ljubav prema ovome GRADU
*Andro, nemaÅ¡ se Å¡to opravdavat ikome Å¡to si se godinama peko na kamenu da neÅ¡to daÅ¡ ovome gradu. Dundo Pero Vićan logiÄno misli da ako on i njegova "braća" koji bi majku prodali za solde da drugaÄiji ljudi ne postoje..Pa lupežina se najviÅ¡e boji da ga ne okradu, lažov najmanje vjeruje ljudima.Za Äovjeka koji desetljećima korumpira i zasmrÄ‘iva sve oko sebe ne postoje oni koji neÅ¡to daju druÅ¡tvu bez materijalne koristi za sebe.Å teta Å¡to ovo nisi izignoriro, Äuvaj energiju na bitne ljude u svome životu, i za svoj Grad.
Svi znamo tko je Pero Vićan, i da se ne gleda ŠTO se govori, nego TKO govori.
*Svaka Äast, Orsula mirita vise novaca. Pero neka se poklopi po uÅ¡ima
*Bravo Andro! Nekima smeta Å¡to Orsula nije pod njihovom ingerencijom, kao i sve drugo po Gradu. Misle i da se obrcu milijuni, a da oni nemaju proviziju. Misle da su svi isti, kao oni, ali ja vam tvrdim da nisu i da u Dubrovniku joÅ¡ ima normalnih ljudi, njima usprkos, njima unatoÄ, na njihovu žalost, joÅ¡ nas ima.
*Svaka cast za Orsulu!
Park Orsula našla se ovih dana na top listama dvaju vrhunskih stranih portala, Beatport i Pulse Radio, kao jedna od najljepših svjetskih lokacija za glazbene događaje.
Rezultat je to nedavnog odlaska u London i susreta s ljudima iz tamošnjih medija i prezentacija pozornice Park Orsula koje su voditelji ovog projekta poduzeli povodom organizacije programa ‘Croatia music Adventures’.
Tako je na Pulse Radio Orsula zavrÅ¡ila na trećem od deset mjesta, odmah nakon Secret Solstice u Reykjaviku, te Red Rocks amfiteatru u ameriÄkom Morrisonu. Na listi su joÅ¡ i slavne lokacije Star Wars Tatooine Film Set u Onk Jmelu, Petrovaradinska tvrÄ‘ava u Novom Sadu, Punta Christo u Puli, Ibiza… A sve lokacije možete vidjetiovdje.
‘OÄaravajuća lokacija 200 metara iznad stme provalije s koje se pruža nezaboravan pogled na DubrovaÄki akvatorij, oduzima dah’ – zapisali su za Park Orsulu na portalu Pulse Radio.
Od 20 nevjerojatnih lokacija objavljenih na portalu Beatport, Park Orsula naÅ¡ao se na Äak petom mjestu, i to kao tek otkrivena lokacija za uživanje u glazbenim spektaklima.
Odmah po preporuci tih portala ostvareni su milijuni pregleda te se sa postojanjem i ove naÅ¡e dubrovaÄke posebnosti upoznala svekolika svjetska javnost. To će zasigurno doprinjeti, povezivanju, umrežavanju i ukupnom jaÄanju kreativne energije, Å¡to će ovom projektu omogućiti brojne nove izazove.
Orsula je postala zapaženo mjesto koje mnogima tek ima oduzeti dah, a potvrdit će se to i ove godine na mnoÅ¡tvu zanimljivih programa organiziranih u sklopu ovogodiÅ¡njeg koncertnog ljeta. U ponedjeljak je tako predstavljen highlight ljeta na Orsuli – Croatia Music Adventures, te tako 28. srpnja i 4. kolovoza stižu svjetske zvijezde – Asian Dub Foundation i Mario Biondi, no i ostatak ljeta nosi bogat i zanimljiv program. Vrijedi istaknuti ROCK Kamp Orsula, dvodnevni dogaÄ‘aj koji će se održati 10. i 11. srpnja, stvarajući glazbeni trokut izmeÄ‘u Dubrovnika, Zagreba i Rijeke. 48 sati druženja i rock’nrolla uz nastup viÅ¡e od 10 odliÄnih bendova.
Za ljubitelje starog dobrog rocka, tu je koncert Gruhaka posvećen Indexima 18. srpnja, te legendarni bend Drugi naÄin 7. kolovoza. Uz njih, publika će moći uživati u Rundek Cargo Triu, koji stiže 1. kolovoza, a vraća nam se i Vlatko Stefanovski koncertom sa Miroslavom Tadićem i braćom Teofilović. Doći će i Pavel, Sara Renar, General Woo, Vatra, M.O.R.T., S.A.R.S… Vrijedi spomenuti i zanimljivu suradnju Orsule i DubrovaÄkih ljetnih igara, gdje će u Parku nastupiti izvrsna mlada jazz pjevaÄica Thana Alexa. Nadaleko poznata ‘etno dama’, Tamara Obrovac, s promocijom albuma 4. rujna, posljednji je ovogodiÅ¡nji ljetni koncert.
Za poÄetak, svoj odliÄni novi album DjeÄaci dolaze promovirati na Orsulu već idući tjedan, 26. lipnja.
Andro Vidak: Orsulu od komercijalizacije mogu saÄuvati samo graÄ‘ani!
Park Orsula koju je od zapuÅ¡tenog, zaraslog, divljeg lokaliteta Andro Vidak svojim rukama i vizijom uspio pretvoriti u jednu od najljepÅ¡ih otvorenih glazbenih pozornica Hrvatske, je, baÅ¡ sada, kao "ljepotica" pred brojnim izazovima. Kako je saÄuvati od nasrtaja kapitala koji bi je komercijalizirao i pretvorio u joÅ¡ jedan ugostiteljski sadržaj? Kako zadržati pozitivnu vibraciju koja ju je stvorila i koju osjećaju i izvoÄ‘aÄi i publika koja u velikom broju posjećuje ovu glazbenu pozornicu. Andro Vidak je tim povodima bio i gost u naÅ¡oj mozaiÄnoj emisiji "Novi format".
ÄŒetiri ovogodiÅ¡nja programa - Rock kamp Orsula (Orlando), Thana Alexa (DubrovaÄke ljetne igre), Croatia music adventures (Menart) i S.A.R.S. (LAA) u bogatom glazbenom ljetu koje nas oÄekuje u Parku Orsula su plod suradnje s partnerima iz branÅ¡e, na Å¡to Andro Vidak dugo poziva i na Å¡to je izuzetno ponosan.
- Svi ti izvoÄ‘aÄi su dobili servirane uvjete za rad za kakve ne mogu dobit nigdje. Svima sam ustupio kompletan prostor i moju opremu besplatno, samo da ih potaknem da riskiraju i rade.. Da to krene.. Želim okupljanje ljudi sliÄnih svjetonazora, stvaranje klastera u branÅ¡i, a imperativ cijelog ovog projekta je Å¡irenje organizacijskog tima i jaÄanje ukupne kreativne energije na dubrovaÄkom podruÄju, sve sa ciljem dugoroÄnog kvalitetnog razvoja projekta “Park Orsula, ljetna pozornicaâ€, posvećenog mjesta na kojemu Äuvamo izvornu ideju glazbe. Sad možemo svi raditi, zbog Orsule koja, sad kad je zaokružena, za to nudi potrebne preduvjete. Imamo izgraÄ‘en prostor, prihvaćen i službeno od Grada kao takav, nikome ne smetamo bukom, korist ćemo ga primjereno i tako ćemo ga oÄuvat. GraÄ‘ani moraju znati da će javni prostor od nasrtaja krupnog kapitala i kojekakvih investitora saÄuvati za sebe samo ako ga primjereno koriste i poimaju stvarno svojim, Å¡to on uistinu i jest! Nužno je familijarizirati graÄ‘ane i prostor – rekao je Andro Vidak, gostujući u naÅ¡oj emisiji "Novi format"
Zahvaljujući nizu sretnih okolnosti, a usprkos brojnim peripetijama, ovaj pothvat stvaranja prave dubrovaÄke glazbene ljetne pozornice koja je originalna, usudio bih se reći i u Å¡irim okvirima od hrvatskih, pretvorio se u moj životni projekt! Ja sam se potpuno tome posvetio, na kraju krajeva ostavio sam gore 10-tak najljepÅ¡ih godina svog života. Napravio sve rukama. Kao Äovjek dobio sam rijetku priliku da rezultate moga rada i zamisli, u budućnosti, baÅ¡tine generacije DubrovÄana koje dolaze i u tome uživam – dodao je.
Vidak je u naÅ¡oj emisiji istaknuo kako Gradska uprava podržava sva njegova nastojanja, ali kako postoji problem da se sve te ideje usklade sa zakonom, budući ovakav projekt iskaÄe iz svih Å¡pranci sa kojima su se oni ikad susreli.
- Pitanje je kako da nam se i službeno dodijeli taj prostor na brigu, oko Äega su svi suglasni, ali valja pronaći modus kako to i izvesti. Protivnik sam bilo kakvih komercijalnih javnih natjeÄaja za ugostiteljstvo i sliÄno koji su jedini “šprancirani ", ne iz straha da ja ne bih dobio, nego jednostavno zato Å¡to bi bilo kakvo komercijalno ugostiteljstvo, kad-tad Orsuli, ovakvoj kakvu je ja vidim, doÅ¡lo glave. Kad mjesto postane predmet takve vrste natjecanja i ponude, sigurno je da će se javiti izdaÅ¡ni ponuÄ‘aÄ s milijunima. Milijuni se ne mogu odbiti, a mi graÄ‘ani tome ne možemo konkurirati. Osim toga, ne želim na Orsuli po cijeli dan prigat patate i lignje da bi mogao platit najam cijelu godinu, jer taj najam je velik i po tablici isti kao onome na PloÄama. Želim se baviti glazbom, a ne ugostiteljstvom.
O ugostiteljskom sadržaju na Orsuli, je rekao:
- Ugostiteljstvo tijekom trajanja manifestacije je nužno, jer glazbeni programi nisu jeftini, visokog su poslovnog rizika, Äista kocka, tako da taj prihod nerijetko bude krucijalan za "isplivat". TakoÄ‘er, pokuÅ¡avamo razviti ponudu na dijelu prostora parka, a koji je u privatnom vlasniÅ¡tvu, turistiÄkim agencijama za jednokratne evente od kojih se takoÄ‘er može neÅ¡to zaradit za crne zimske dane, održavanje i razvoj cijelog tog kompleksa. To je na tragu moje stare priÄe o samoodrživosti ovog projekta. Na tome se takoÄ‘er dosta radilo, sve dok nismo doÅ¡li do ovoga modela – u tu svrhu ćemo iskoristiti dio privatnog zemljiÅ¡ta u parku, koje su nam vlasnici ustupili na koriÅ¡tenje, upravo kako bi izbjegli pitanje koriÅ¡tenja javnog prostora u komercijalne svrhe, javne natjeÄaje i sliÄno.
U emisiji "Novi format" Andro Vidak je progovorio i o postignutoj "zaštiti" Orsule, kroz status javnog gradskog parka.
- Park Orsula je u posljednjim izmjenama i dopunama GUP-a, na moje "upiranje", uz podrÅ¡ku gradonaÄelnika VlahuÅ¡ića koji je ovo sve prepoznao kao dobar projekt od samoga poÄetka, pa i proÄelnice Jelene LonÄarić koja je kao i cijeli njen odjel, takoÄ‘er, veliki prijatelj ovoga projekta, postao i službeno javni gradski park. Nakon Å¡to sam kao graÄ‘anin dao pisani prijedlog koji je prihvaćen, "trÄao" sam u kancelarije IGH koji je radio na definiranju odredbi GUP-a kad su se radile te izmjene i dopune, i osobno im sugerirao, da se na podruÄju cijelog parka onemogući bilo kakva gradnja, iÄega, osim javnog wc-a! Tako je prostor dodatno zaÅ¡tićen od bilo kakvih probitaÄnih likova koji bi u njemu vidjeli brzu i laku zaradu. Sad svi mogu samo organizirat koncerte i programe na tragu ovoga Å¡to mi radimo. Svima su im vrata otvorena, neka doÄ‘u i organiziraju.. Jedva Äekam.. Osim toga, Grad sad ima obvezu i mogućnost ulagati proraÄunski novac, Å¡to je i predviÄ‘eno ovim "nesretnim" proraÄunom. ÄŒim bude donesen, krenut ćemo s izradom kompletne projektne dokumentacije, napravit ćemo detaljne geodetske snimke svakog milimetra parka, projekte infrastrukturnih zahvata, hortikulture, solarne javne rasvjete, komunalna opreme i sl...Park, Äini mi se Äeka lijepa budućnost... - zakljuÄio je Vidak.
Lidija CrnÄević
Å to može ljudska imaginacija, volja, entuzijazam i upornost, zacijelo i ljubav prema Gradu, ne znam uz koliko novca, dokazao je i pokazao Andro Vidak i njegova udruga Ambient Croatia. Uspjelo im je u cijelosti, unatoÄ brojnim ograniÄenjima, neshvaćanjima, pa i stanovitim podsmjesima ostvariti zahtjevan i osjetljiv projekt ili viziju pod nazivom “Park Orsula, arheoloÅ¡ki lokalitet, panoramski vidikovac, ljetna pozornicaâ€. ZapuÅ¡teni, simboliÄno iznimno vrijedni i povijesno znaÄajni dubrovaÄki strmi, stjenoviti, Äak i opasni prostor s istoÄnih prilaza Gradu neviÄ‘enom snagom svojstvenom samo rijetkim ljudima preobražen je u možda jedan od najboljih, nazovimo ga tako kulturno – turistiÄkih proizvoda posljednjeg desetljeća. ÄŒini se da o tome postoji suglasje i uglednih kulturnih, turistiÄkih, arheoloÅ¡kih i povijesnih struÄnjaka i izvan Dubrovnika, usudio bih se reći i "obiÄnih" graÄ‘ana koji Å¡tuju njegovu tradiciju, vrijednosti, arheoloÅ¡ku i prirodnu baÅ¡tinu. Andra Vidaka ne poznajem, Å¡to i ne držim važnim, jer sam miÅ¡ljenja da Äovjeka Äini djelo, a ne rijeÄ, iako je kod nas to već odavno obratno i joÅ¡ će dugo biti tako. Ta me spoznaja izvjesno liÅ¡ava i subjektivnosti i približava objektivnosti u prosudbi nekog djela ili Äina, uostalom kao i svemu drugome. Naravno, to ne znaÄi da i svi ostali moraju biti na mojoj "važnoj dužini" niti vlastite prosudbe namećem bilo kome, opet kao i u svemu ostalome. Dakle, zahvaljujući prije svega Andru Vidaku, Orsula je iznova, na zanimljiv i jedinstven naÄin oživljena, revitalizirana i ponovno se ukazalo i kao prepoznatljiv arheoloÅ¡ki lokalitet, vidikovac s pamtljivim pogledom na opća mjesta Grada, Lokrum i beskrajno plavo more i nebo, napokon i mjesto za odmoriti duÅ¡u i tijelo od pritiska materijalnog i nemilosrdne životne utakmice u kojoj smo svjesno ili nesvjesno, svejedno upleteni i koju kao da ne možemo izbjeći. MeÄ‘utim, nisam ni pretpostavljao da Orsula može biti i ljetna, prije svega glazbena pozornica, a njezini potencijali, nakon /pre/ureÄ‘enja sigurno su i puno veći, posebice u smjeru takozvanog ambijentalnog teatra. Koncept i program trećeg po redu glazbenog festivala "Park Orsula 2013.", s umjetniÄki vrijednim djelima i izvoÄ‘aÄima i izvan hrvatskih prostora svakako daje novu, pomalo i neoÄekivanu dimenziju dubrovaÄkom kulturnom i turistiÄkom identitetu i Äini mi se da ga svakako, s meritornih mjesta treba i dalje podržavati. Jer, ne treba imati iluzija, "potroÅ¡aÄa" takvog kulturnog proizvoda sve je manje, pa i meÄ‘u DubrovÄanima i suvremenim turistima i sigurno nije rijeÄ o profitabilnom projektu, kako bi netko možda mogao prebrzo izvesti zakljuÄak. Å toviÅ¡e, u tom se pogledu Andro Vidak izložio golemom riziku, uzgred da kažem kao i svaki poduzetnik ili onaj koji hoće mijenjati zbilju, "skidati praÅ¡inu" i "bistriti moÄvaru". O ukusima nije mudro ni raspravljati, a joÅ¡ manje nekome ih nametati, ali festival "Park Orsula" svakako je vrijedan novi "kamen" u dubrovaÄkoj kulturnoj, turistiÄkoj, pa i zabavnoj ponudi i preostaje poželjeti i Andru Vidaku i njegovim suradnicima puno sreće i snage, a vizije imaju, da izdrže na ne baÅ¡ lakom putu stvaralaÅ¡tva i održivosti Äak i staroga, da ne priÄam joÅ¡ i novome, kako je u ovom "sluÄaju".
Autor: Bajro Sarić
JoÅ¡ nekoliko dana dijeli nas od "službenog" poÄetka koncertne sezone na "Orsuli", koja će, nesumnjivo je, privući brojne DubrovÄane i njihove goste. Bit će i iznenaÄ‘enja, program će se stalno nadopunjavati i nadograÄ‘ivati. No, nije Andro Vidak Äitavu zimu smiÅ¡ljao glazbeni program. Kako i oÄekivati od njega da miruje? Puno je iza njega i njegove "ekipe" radnih sati u kombinezonu, puno "Å¡umarenja" i krÄenja, saÄ‘enja, poravnavanja, graÄ‘enja meÄ‘a... ViÅ¡njica se pridružila Orsuli. Stopila su se dva prostora s najljepÅ¡im pogledima na najljepÅ¡i Grad, Otok, more...To valja vidjeti. I uskoro će i za to biti prilike..... a, dotad uživajte u fotogaleriji s Orsule.
Povodom poÄetka ovogodiÅ¡nje sezone sjajnih koncerata u Parku Orsula, koju ove godine 10.Srpnja uz vatromet Ljetnih igara otvaraju odliÄni MAYALES-i, navratili smo do Andra Vidaka iz prve ruke vidjeti Å¡to ima novoga i kako teku pripreme.
OvogodiÅ¡nji program je opet iznimno bogat i raznovrstan a neke od planiranih izvedbi će, ukoliko se sve bude odvijalo po planu, zasigurno nadmaÅ¡iti sve dosadaÅ¡nje i definitivno predstavljati korak dalje u razvoju ovog projekta - zanesenjaÄki o Orsuli i ljetnim muziciranjima na najljepÅ¡oj mediteranskoj otvorenoj sceni priÄa Andro Vidak, Äovjek od kojega je sve krenulo i s kojim se sve i pokreće.
Od samog poÄetka, naime, pratimo Park Orsulu, jedinstvenu pojavu, u potpunosti generiranu iz vrela Androve nepresuÅ¡ne radne energije. Fascinirajuća volja i rad koji je ugraÄ‘en u kaskade Orsule ne mogu Vas ostaviti ravnoduÅ¡nima, koliko god puta bili na tom zbilja Äudesnom mjestu, Äijom bi se energetskom slikom trebali pozabaviti i geomantiÄari, obzirom na "zarazni" mir i sklad kojega ne možete na Orsuli ne osjetiti. Možda je i naÅ¡a Orsula na jednoj od "zmajevih linija" nositelja pozitivne energije, mjesta velike energetske snage. Osobno, nisam susrela nikoga tko nije osjetio ono "neÅ¡to" Å¡to mjestu daje neko posebno znaÄenje i zraÄenje. No, vratimo se svim onim razlozima zbog kojih će ovoga ljeta odlazak na Orsulu biti, ne samo vizualni, taktilni ili duhovni ugoÄ‘aj, već prvenstveno auditivni. Nije se puno radilo samo na osmiÅ¡ljavanju glazbenog programa.
Svakako treba istaknuti kako je izmjenama i dopunama GUP-a , Park Orsula ove zime i službeno postao javni gradski park. DugogodiÅ¡nji trud tako je i službeno postao prihvaćen i od struke i od politike, a graÄ‘ani su mu svoju podrÅ¡ku od poÄetka iskazivali dolascima na koncerte i gotovo masovnim uÄlanjenjem u udrugu Ambient Croatia koja za sada jedina skrbi o cijelom ovom prostoru i programu koji se na njemu odvija.
Na Orsuli se jako puno radilo i protekle zime. Amfiteatar je dodatno nadograÄ‘en Äime se dodatno podigao kapacitet gledaliÅ¡ta, a cijeli park je proÅ¡iren prema zaboravljenom povijesnom naselju ViÅ¡njica gdje je napravljena joÅ¡ jedna vrlo atraktivna pozornica koja će svoju premijeru imati već ovo ljeto jer će i na njoj biti upriliÄeni neki od programa.
Jedna od najvećih zimskih akvizicija ove “lude†ekipe bilo je i dovoÄ‘enje pitke vode u Park Orsulu Å¡to je realizirano postavljanjem preko Å¡esto metara vodovodnih cijevi po strmom kamenjaru i Å¡umi te nabavkom velike tlaÄne pumpe koja vodu dobavlja duboko iz Svetog Jakova.
- Imamo vodu! - veseli se poput djeteta Andro Vidak. BaÅ¡ kao Å¡to o svim planovima vezanima uz Orsulu i ViÅ¡njicu priÄa sa zanesenošću koju ne može pokvariti ni "kroniÄna" nestaÅ¡ica novaca, te zahtijevna organizacijska kombinatorika zbog koje je stalno na mobitelu. I u pokretu.
Andro nam je joÅ¡ dodao da obavezno prenesemo kako će svi registrirani Älanovi udruge Ambient Croatia, zbog najnovijih izmjena zakona o udrugama, morati pri dolasku na koncerte, na ulazu dostaviti svoje OIB-e kako bi se i dalje mogli voditi kao Älanovi i ostvarivati sve pogodnosti koje su rezervirane za Älanstvo.
NajtoÄnije informacije o programu, sve eventualne nadopune, izmjene, kao i sve servisne informacije o koncertima redovito će biti objavljivane na stranici koju valja zapamtiti:
http://www.parkorsula.du-hr.net
Vidimo se na Vatrometu u noći otvaranja ljetnih igara uz grupu MAYALES - poruÄuje Andro.
PREDSTAVLJEN PROGRAM OVOGODIŠNJEG TREĆEG PO REDU PARK ORSULA MUSIC FESTIVALA
Bit će to ljeto za pamćenje- vrhunski glazbenici na Orsuli
Udruga Ambient Croatia organizirala je tiskovnu konferenciju u Parku Orsula na kojoj je predstavljen program ovogodiÅ¡njeg trećeg po redu Park Orsula Music Festivala na kojem će nastupiti mnogo zanimljivih hrvatskih i regionalnih glazbenika razliÄitih glazbenih usmjerenja, ali i nekoliko svjetskih izvoÄ‘aÄa. Konferenciji su nazoÄili predsjednik Udruge Ambient Croatia Andro Vidak i Emir Fulurija takoÄ‘er iz Udruge Ambient Croatia.
-Udruga Ambient Croatia se već osam godina bavi ureÄ‘enjem parka Orsula. Ideja je bila da grad napokon dobije jedno mjesto koje će služiti samo scenskoj svrsi. Ovo je prostor gdje buka neće smetati graÄ‘anima i gdje graÄ‘ani koji nisu zainteresirani neće smetati glazbi koja je nekako idejna nit vodilja cijelog ovog projekta. Mi smo odrastali uz Äinjenicu da je u gradu Dubrovniku tijekom ljetnih mjeseci ponuda manja od potražnje pa smo pokuÅ¡ali kreirati neko rjeÅ¡enje koje ima sve performanse za daljni uspjeÅ¡an rast i razvoj. Ovakva pozornica nudi jedan stvaran, vizualan i duhovni kontakt s tipiÄnim dubrovaÄkim ambijentom Å¡to nam naravno puno pomaže jer vizura koja se ovdje nudi je inspirativna i nezaboravna tako da u kombinaciji sa dobrim glazbenicima na pozornici dobijamo jedan unikat koji nadilazi lokalne okvire. To je neÅ¡to samo naÅ¡e autohtono Å¡to se ne može doživjeti nigdje drugdje na svijetu. To je naÅ¡a posebnost. Spomenuo bih i naÅ¡ kamenjar kojeg mnogi ne doživljavaju i grubo obezvrjeÄ‘uju. NaÅ¡ kamenjar je naÅ¡e blago jer je to naÅ¡ identitet. Mi graÄ‘ani se moramo baviti ovom zemljom ako je mislimo saÄuvati za sebe. Zato pozdravljamo i druge graÄ‘anske inicijative koje razmiÅ¡ljaju na sliÄan naÄin.
Å to se tiÄe uloge gradske uprave u ovom projektu ne mogu propustiti zahvaliti se gradu Dubrovniku jer da nije bilo njihovog pozitivnog stava u vezi ove ideje i da nije bilo obostrane želje da se popravi sadržaj i ponuda u gradu ovo se ne bi nikad napravilo. Osim Å¡to svakodevno održavamo cijelu ovu povrÅ¡inu od 30 tisuća kvadrata, radimo na tome da Orsula postane i službeno javni gradski park za Å¡to je već prihvaćena i pokrenuta procedura. Ove zime smo ostvarili pjeÅ¡aÄku vezu parka s gradom Å¡to će nam pomoći kod prihvata publike za koncerte. ProÅ¡irili smo pozornicu i gledaliÅ¡te. Sad imamo kapacitet oko Äetiristo sjedećih mjesta Å¡to je optimum za Dubrovnik. TakoÄ‘er smo uredili jednu Äesticu zemlje koja je u privatnom vlasniÅ¡tvu na kojoj ćemo improvizirati parking za posjetitelje naÅ¡ih koncerata. Potrudili smo se i oko programa jer želimo napredovati i u tom smjeru i u budućnosti postati festival na koji će se ozbiljno raÄunati. -izjavio je predsjednik Udruge Ambient Croatia, Andro Vidak.
J. Hendić
Park Orsula, dubrovaÄka ljetna pozornica iz snova:
Suprotno uvriježenom miÅ¡ljenju, za projekte u turizmu koji će obogatiti ponudu, donijeti neÅ¡to novo i drukÄije ali i privući publiku ne trebaju uvijek milijunske investicije. Pokazao je to primjer dubrovaÄkog Parka Orsule, jedinstvene ljetne pozornice koja je nastala zahvaljujući viÅ¡egodiÅ¡njem radu grupice mladih lokalnih entuzijasta iz glazbene branÅ¡e koji su imali viziju i ustrajnost. Na pozornici ispred gledaliÅ¡ta ureÄ‘enog kao amfiteatar, na istoÄnom prilazu Gradu, uz stari karavanski put koji je stoljećima bio jedini prilaz Dubrovniku s kopna, ovoga se ljeta smjenjuju atraktivni, pomno birani izvoÄ‘aÄi, a publika hrli na Orsulu kako bi uživala uz dobru glazbu, u ambijentu koji ostavlja bez daha. Jer, to je i vidikovac koji se ljepotom, smatraju mnogi, može mjeriti s najatraktivnijima na Mediteranu: ispred otok Lokrum, na zapadu kameni miri Grada pod zaÅ¡titom Unesco-a, na istoku utiha i otvoren pogled sve do cavtatskih vala.
NeureÄ‘eno podruÄje na Orsuli, ispod Jadranske turistiÄke ceste i vidikovca uz koji tisuće turista zastaju uživati u pogledu na povijesnu jezgru Dubrovnika, bilo je pravi izazov za te mlade ljude koji su samoincijativno, volonterski pokrenuli radove. Ono Å¡to je mnogima izgledalo kao besmisleni pothvat pokazalo se pravom idejom za budućnost. Pozornica je nastajala godinama. ÄŒisteći teren prepun draÄe otkrili su i ostatke crkvice Sv. Orsule iz 14. stoljeća koja je preko 200 godina bila potpuno zaboravljena. Prvo su obnovili i konzervirali taj arheoloÅ¡ki lokalitet. Potom su sami, svojim rukama izgradili amfiteatar kapaciteta 300 sjedećih mjesta, a kada je "scena" bila gotova, ustanovljen je Mali glazbeni festival Park Orsula. Park Orsula ovoga je ljeta apsolutni hit u Dubrovniku s programom festivala koji plijeni pozornost.
Razgovarali smo sa Androm Vidakom, predsjednikom udruge "Ambient Croatia", Äovjekom koji je inicijator i voditelj cijelog ovog projekta.
-Pravi pozitivan "klik" mi se dogodio na nedavnom koncertu Radojke Å verko. To je bio vokalno-ambijentalni spektakl koji je u trenu katalizirao dvije važne stvari: pokazao je koliko je velika žeÄ‘ publike za dobrim koncertima i dokazao vrlo solidne tehniÄke mogućnosti prostora. Pozornica je zaista unikatna, Äak i na državnoj razini. Ta visina i pogled na stari grad, cijeli kompleks parka koji je dovoljno razveden i prostran te dakako jedinstven u cijelom svemiru.. - zadovoljno će Vidak koji je od poÄetka s Orsulom uspostavio posebnu relaciju. - Odmah sam znao da joj se želim predati u potpunosti - kaže nadahnut poetikom prostora. Radeći Äesto sam na pustoj Orsuli, kaže, razmiÅ¡ljao je kako će ljudi reagirati kada jednog dana otkriju Äaroliju toga mjesta. Jer dok su radovi trajali, samo je nekolicina najbližih Vidakovih prijatelja znala da takvo mjesto u Gradu uopće postoji. GraÄ‘ani generacijama nisu ni slutili kakav se raj krije u tom grmlju i draÄi. Otuda i toliko oduÅ¡evljenje. Orsula je nastala iz niÄega a objedinjuje pregrÅ¡t važnih elemenata: povijest, prirodu, kulturu, pogled, topografski položaj... I Äinjenicu da iza novog javnog prostora stoje djeca grada Dubrovnika. - To graÄ‘ani jako cijene jer su frustrirani razvojem dogaÄ‘aja u proteklih 20 godina – napominje Vidak.
Festival na Orsuli ne spada u red klasiÄnih, uniformiranih dogaÄ‘anja. To je zapravo, kaže naÅ¡ sugovornik, jedno dugo koncertno ljeto. - Željeli smo da svi pronaÄ‘u neÅ¡to za sebe i uživaju u prostoru. Mladi vole S.A.R.S., Eda Maajku, Ramba Amadeusa, Elemental, a za starije imamo klapske i veÄeri klasiÄne glazbe, za one u sredini tu su Mostar sevdah reunion, Tamara Obrovac, Rundek, Leb i sol.. Cijeli program i sve ostale informacije su dostupne na stranici www.parkorsula.com.
Projekt je naiÅ¡ao i na podrÅ¡ku Grada Dubrovnika a iz Parka Orsula na tu vrijednu potporu uzvraćaju komplimentima da je gradska uprava uradila puno na poboljÅ¡anju zabavne ponude za mlade u Gradu. - Danas Dubrovnik prednjaÄi programom a to već rezultira vraćanjem mlaÄ‘ih turista u grad. Podržavamo to jer mislimo da ovaj grad ne smije biti spavaonica nego mora živjeti punim plućima, posebno ljeti dok nas svi gledaju. A zapravo, kao turistiÄki biser, izbora ni nemamo – zakljuÄuje Andro Vidak koji ide dalje u ostvarivanju svog sna. Tko zna, za koju godinu Park Orsula možda postane sjenoviti komadić raja nadomak Grada, možda jedna od nekoliko najjaÄih otvorenih pozornica na obali, mjesto susreta vrhunskih jazz ili soul glazbenika. Sve je otvoreno, jer se u okrilju svete Orsule jedan lijepi san zapravo tek poÄeo razvijati.
*Napisala: Olivija Gustin , SD
Koncert orkestra «Mostar Sevdah Reunion» vrhunac festivala Park Orsula
Već svi u gradu znaju ili su bar Äuli za ljetnu pozornicu Park Orsula na kojoj se ovoga ljeta odvija iznimno kvalitetan i bogat festivalski glazbeni program. Mnogi su već bili na nekoj od izvedbi i ostali zadivljeni idejom, ambijentom i umjerenošću niza detalja.
O programu festivala i izvedbama koje slijede razgovarali smo sa Androm Vidakom, predsjednikom «AMBIENT CROATIA», udruge za promicanje kulturne, povijesne i prirodne baÅ¡tine koja rukovodi projektom Park Orsula od samih poÄetaka:
Čuli smo da je koncert Radojke Šverko prošloga petka bio izvanredan, gledalište ispunjeno do posljednjeg mjesta.. Koncert grupe Sars će se odvijati u trenutku dok ovaj broj bude u tisku. Kakvi su vaši utisci, jeste li zadovoljni sa dosadašnjim dijelom festivala?
Radojka je bila sjajna. VjeÅ¡to se proÅ¡etala svim glazbenim žanrovima i pokazala svoju superiornost. Zanimljivo je da je oduÅ¡evila i mlaÄ‘i dio publike koji je cijeli nastup odgledao otvorenih usta. S obzirom na malu zastupljenost kulture u medijima nije ni Äudo da mladi ne znaju tko je Radojka.
Å to se tiÄe do sada realiziranog dijela programa ponajviÅ¡e smo zadovoljni reakcijama ljudi koji sa Orsule odlaze ugodno iznenaÄ‘eni i zadovoljni te tehniÄkim funkcioniranjem prostora. Novaca uvijek nedostaje. Mukotrpnog rada u kažnjeniÄkim uvjetima ne fali.. Rad je stvorio Äovjeka a nerad gospodina, danas je geslo mnogih, tako da je nas par koji sve ovo vuÄemo, popriliÄno preforsirano. Sanjam veliki tim, sposobnih pravih ljudi..
Što bi ste sljedeće izdvojili kao nešto što se ne smije propustiti?
Kao glavnu atrakciju festivala svakako bih izdvojio koncert osmeroÄlanog orkestra Mostar Sevdah Reunion koji nas oÄekuje 4. Kolovoza. Na Orsulu dolaze izvorni Älanovi orkestra: Ilijaz Delic (pjevaÄ), Nedjeljko Kovacevic (pjevaÄ / violinist) i Sead Avdic (bubnjar), sva trojica  legitimni nosioci imena Mostar Sevdah Reunion, koji su taj Brand zaÅ¡titili joÅ¡ 2007. godine pri Zavodu za zastitu intelektualnog vlasnistva F BiH. Ujedno, oni potpisuju sve dosadaÅ¡nje albume MSR-a koje javnost poznaje a koji su u posljednjih 15tak godina proslavili ovaj orkestar i izvan granica bivÅ¡e države. U novije vrijeme se pojavljuju i druge razne verzije benda Mostar sevdah Reunion no ono Å¡to ljudi znaju o MSR i zbog Äega ih vole, odnosi se baÅ¡ na postavu orkestra kojeg ćemo ugostiti. Uz spomenute izvorne Älanove, orkestar saÄinjavaju sve redom nadaleko poznati, vrhunski glazbenici: Nermin Drakovac – harmonika, Mustafa Behmen – gitara, Muris Varajic – gitara, Suad Pasic - klarinet i sax, Muhamed Pasic – bass.
Kako ovi momci veliÄanstveno sviraju i zvuÄe u živo možete provjeriti na you tube klipovima koje smo izdvojili na naÅ¡oj stranici http://youtu.be/eyIreFfGGdk, kako ne bi doÅ¡lo do zabune jer publiku zanima toÄno koji orkestar dolazi na Orsulu.
Najavljen je i koncert Tamare Obrovac sa Transhistria ensemble-om?
Da, Tamara sa svojim izvanrednim bendom, Äiju okosnicu Äine ponajbolji hrvatski bubnjar Krunoslav LevaÄić i Žiga Golob na basu, gostuju 28.Srpnja. Nadamo se da će ova izvanredna i svestrana umjetnica okupiti sve gradske ljubitelje jazza u koji je vjeÅ¡to udrobila istarske elemente, ÄakavÅ¡tinu, odliÄan humor i svoje sjajne animatoreke sposobnosti.
Tu su evo već sljedeći tjedan Edo MAAJKA, Basement freaks, i u Kolovozu Rambo Amadeus
Edo i Frenkie gostuju 21.Srpnja.
Rambo Amadeus sa svojim proÅ¡irenim Å¡esteroÄlanim orkestrom dolazi 18.Kolovoza. Osobno se najviÅ¡e radujem Rambu. On je apsolutni glazbeni genije koji može stati uz bok sa najvećim svjetskim performerima. Njegov bend zvuÄi bolje nego ikad. Rambo je s godinama sve bolji. Uz to radi se o neobiÄno blagom Äovjeku i naÅ¡em dragom prijatelju s kojim suraÄ‘ujemo dugi niz godina. Tri godine nije bio u Dubrovniku Å¡to će doprinjeti svježini njegovog nastupa a vjerujemo i velikom interesu publike.
Elemental i Darko Rundek su joÅ¡ 2 zvuÄna i znaÄajna imena Äije nastupe takoÄ‘er iÅ¡Äekujemo.
Elemental smo pozvali jer je rijeÄ o sjajnoj ekipi koja ozbiljno doživljava i odraÄ‘uje posao. Ljudi ih vole a osobito ženski dio populacije. Remi je popriliÄno angažirala svijest o snazi urbane žene.
Darko Rundek.. Legenda koju smo ostavili za kraj. Njegovim koncertom želimo privesti festival kraju na Å¡to veliÄanstveniji naÄin. Rundek takoÄ‘er nije dugo nastupio u blizini a u Dubrovniku postoji zaista veliki broj njegovih Å¡tovatelja, meÄ‘u kojima smo naravno i mi.
Od programa tu su joÅ¡ dvije klapske veÄeri: 19. Srpnja klape KaÅ¡e i OÅ¡tro a potom 1.Kolovoza, klape Ragusavecchia i ženska klapa FA LinÄ‘o.
Svaki ponedjeljak poÄevÅ¡i od 23 krećemo sa veÄerima klasiÄne glazbe u crkvici SV. ORSULA koje će tematski odrediti i upriliÄiti Dubrovnik Kvartet.
Sam festival zatvaramo 1.Rujna nastupom Ines TriÄković jazz kvinteta.
Želimo Vam puno uspjeha.
GradonaÄelnik Grada Dubrovnika Andro VlahuÅ¡ić posjetio je danas Park Orsula i održao sastanak s Androm Vidakom, predsjednikom udruge Ambient Croatia koja je samoinicijativno, uz logistiÄku podrÅ¡ku Grada, preuzela brigu nad ovim javnim prostorom, javljaju iz gradske uprave.
Nakon Å¡to je Andro Vidak iznio prijedloge za daljnje ureÄ‘enje parka, gradonaÄelnik VlahuÅ¡ić je istaknuo kako će se sukladno zahtjevima udruge Ambient Croatia već kroz idućih nekoliko tjedana oÄistiti put koji park spaja s naseljem Sv. Jakov te postaviti dodatni kemijski WC-i, dok će Vrtlar urediti živicu izmeÄ‘u vidikovca na Jadranskoj magistrali i parka. Grad Dubrovnik će takoÄ‘er pomoći u ureÄ‘enju skala oko crkvice te eventualnom proÅ¡irenju ljetne pozornice.
Grad Dubrovnik će putem komunalnog druÅ¡tva Libertas spojiti vidikovac autobusnim linijama za vrijeme održavanja manifestacija u sklopu „Malog glazbenog festivala“ koji će se i ovo ljeto održati u ovom atraktivnom prostoru. Na festivalu će nastupiti Darko Rundek & Cargo trio, Edo Maajka & Frenkie, Rambo Amadeus & mutant sexet, Tamara Obrovac, Mostar Sevdah Reunion, S.A.R.S., Elemental, Radojka Å verko & maestro Vladimir Babin, Quasarr, a od lokalnih glazbenika Embasy 516, Valetudo, Klapa Subrenum, Klapa KaÅ¡e, Ragusa Vecchia, ženska klapa FA LINÄO te Dubrovnik kvartet.
VIDEO:Â http://youtu.be/R2ptjJYrldI
Mali glazbeni festival Park Orsula: Dubrovnik dobiva ljetnu pozornicu iz snova:
Mali glazbeni festival Park Orsula ovog ljeta najavljuje izuzetno kvalitetan i bogat program. PortalOko.hr donosi ekskluzivan razgovor s Androm Vidakom, predsjednikom udruge Ambient Croatia koja je inicijator i organizator ovog Festivala.
Za poÄetak, recite nam kako je uopće  doÅ¡lo do ideje ljetne pozornice i samog projekta Park Orsula?
Izgradnju amfiteatra i ljetne pozornice sanjao sam godinama. Dubrovnik nije imao ljetnu pozornicu, niti  jedno mjesto na kojemu se mogu kontinuirano i nesmetano organizirati svirke i koncerti na otvorenom. Mjesto koje bi se godinama kvalitetno razvijalo u tom pravcu. Kad sam prvi put doÅ¡ao gore, prije devet godina u jesen 2003., naježio sam se preko leÄ‘a od uzbuÄ‘enja pri samoj pomisli da sam napokon uspio pronaći mjesto koje nudi odgovore na baÅ¡ sva pitanja. Ideji su se prijeÄile "samo" godine strpljivog rada.
Dubrovniku je definitivno nedostajalo ovakvo jedno mjesto. Posebno nam je drago da se posla uhvatio netko naš, domaći.
Dugi niz godina gledamo kako se nitko ne bavi Äinjenicom da buka svugdje smeta. Doživio sam bezbroj puta kako policija gasi glazbu i prekida koncerte jer buka ometa goste i graÄ‘ane. Gradski trgovi kao tradicionalna izvoriÅ¡ta artizma su pretrpani ugostiteljskim stolovima, imamo kroniÄan nedostatak javnog prostora i naposljetku, Grad općenito ne nudi dovoljno prvorazrednih scenskih sadržaja, izuzev klasike. Potreba i interes itekako postoje.
Orsula mi se uÄinila kao idealno rjeÅ¡enje. U tom trenutku potpuno zapuÅ¡tena, izvan svih investicijskih i urbanistiÄkih planova, posve zaboravljena. Usput, omogućavala je neÅ¡to s Äime sam se najviÅ¡e u životu želio baviti.
Da li vam je pomogla gradska uprava?
Politika je prolazna kategorija. Nije nam pomogla politika, nego ljudi, a to je jako važno naglasiti. Treba biti duboko svjestan da ćemo svi mi proći, a Orsula će ostati tu zauvijek.
Neizmjerno puno nam je znaÄilo to Å¡to nas je gradonaÄelnik odmah prepoznao i u niz navrata javno podržao. To nam je otvorilo mnoga vrata i oslobodilo veliku energiju. Naposljetku, Grad je dijelom i pokrovitelj Festivala i to kroz sredstva odobrena kroz NatjeÄaj za javne potrebe u kulturi. Iako je to do sada prva i jedina intervencija iz gradske blagajne, ukupni rezultati su ipak plod sinergije i naravno, velikog rada i upornosti.
Program Festivala je zaista ambiciozan. ÄŒini se nevjerojatnim da će na Orsuli već ovoga ljeta nastupiti svi ovi izvoÄ‘aÄi. Kako ste ih pridobili?
Mnogi od njih su naši prijatelji. S većinom sam osobno već surađivao i po nekoliko puta. Dugo godina se bavimo ovim poslom i sve ovo skupa je plod dugogodišnjeg djelovanja. Kad radiš ono što voliš i kad 'se staviš' ostvariti svoje snove, onda to izgleda ovako. Program je jako skup i zahtjevan, međutim godinama se pripremamo i mislim da ga napokon možemo iznijeti.
Mjesto na kojem se održava dodatno mu pojaÄava atraktivnost. Sve je toliko jedinstveno i originalno i sigurni smo da će to ljudi prepoznati. Neka nam na sve programe doÄ‘e ljudi koliko na jedan koncert Jelene Rozge i mi ćemo bit zadovoljni. DubrovÄani godinama kukaju kako se niÅ¡ta ne dogaÄ‘a u Gradu. Poradili smo na tome.
Kako ćete riješiti pitanje dolaska i odlaska publike s obzirom na udaljenost i nedostatak parkinga?
Kad imate dobru stvar, nije teÅ¡ko potaknuti ljude na suradnju. Libertas nam je i proÅ¡le godine izaÅ¡ao u susret. Ljudi će dolaziti na koncerte redovnim autobusnim linijama prema Župi i Konavlima, a za jaÄe izvedbe organizirat ćemo i posebne autobusne linije na relaciji Grad - Vidikovac.
Na relaciji Dubac – Vidikovac, uvest ćemo brzi kombi prijevoz za sve one koji dolaze iz smjera Župe i za one koji pokuÅ¡aju doći automobilom, a ne uspiju se parkirati na Vidikovac. Dolaske automobilom treba izbjegavati. Autobusi će nakon izvedbi odvoditi ljude natrag relacijom Vidikovac – Dubac – Grad. Sve je moguće i ostvarivo uz dobru organizaciju. Organizirani dio prijevoza će biti uraÄunat u cijenu karte.
U akciju Äišćenja starog karavanskog puta koji vodi od Svetog Jakova prema Vidikovcu kanili smo se upustiti sljedeće zime, nakon Å¡to prikupimo odreÄ‘ena sredstva kroz ovo ljeto. Sva prikupljena sredstva bit će namijenjena ureÄ‘enju tog izuzetno vrijednog i znaÄajnog povijesnog puta. Zbog velikog interesa za ovogodiÅ¡nje koncerte koji je već zavladao, razmiÅ¡ljamo poduzeti 'blic' akciju Äišćenja starog druma kako bi on bio barem prohodan i to već sada. Tako će se moći doći i otići pjeÅ¡ice.
Kolika će biti cijena ulaznica i kako se mogu nabaviti?
Zbog ograniÄenog kapaciteta koji iznosi 300 sjedećih mjesta po izvedbi i zaista obilatih troÅ¡kova organizacije cijene ulaznica će se kretati u rasponu od 50 do 120 kuna, ovisno o jaÄini pojedinog programa. Upisom u udrugu «Ambient Croatia» putem formulara koji se nalazi na naÅ¡oj internetskoj stranici, graÄ‘ani mogu ostvariti odreÄ‘ene popuste i pakete koji će biti namijenjeni tako upisanim Älanovima i simpatizerima.
Za sada se ljudi prijavljuju, mi uredno zaprimamo podatke i kroz desetak dana kada baza naraste, interno ćemo objaviti uvjete i mogućnosti koje podrazumijeva Älanstvo.
Redovne ulaznice moći će se nabaviti sedam dana prije svake pojedine izvedbe u kiosku na Vidikovcu i na još dva mjesta u Gradu.
PortalOko.hr pruža punu potporu ovom kvalitetnom projektu i prikljuÄuje se medijskoj kampanji. Redovito ćemo izvjeÅ¡tavati o daljnjem razvoju dogaÄ‘aja. Želimo Vam sreću i puno uspjeha!
Program festivala MGF Park Orsula provjerite klikom na link.
LK
Glasanje traje zakljuÄno s utorkom, 3. sijeÄnja u 10 sati
07.01.2011 / POZITIVAC 2011 - Äuro Capor  - INTERVIEW:
Aktivist Äuro Capor vaÅ¡ je izbor za Pozitivca 2011. godine, a graÄ‘ani su svojim glasovima na naÅ¡em portalu pokazali kako iznimno cijene i rad sindikaliste Balda KovaÄevića.
Možda upravo ovaj izbor Äitatelja naÅ¡eg portala ukazuje koje se pozitivne vrline poÅ¡tuju i potrebne su u vremenu u kojem živimo. Jer obojica „buntovnika s razlogom i s argumentima“ već dugo se bore i javnost upozoravaju na igre i igrice investitora i politiÄkih moćnika. Capor kao frontmen inicijative „SrÄ‘ je naš“, a KovaÄević u borbi za opstojnost Libertasa! Donosimo razgovor s Äurom Caporom - Pozitivcem 2011. godine po VaÅ¡em izboru.
Kako komentirate Äinjenicu da su upravo Vas Äitatelji naÅ¡eg portala www.dulist.hr prepoznali kao osobu koja je pozitivnim djelovanjem obilježila proteklu godinu u Dubrovniku?
- Sigurno ne zbog slike koju ste izabrali (smijeh, op.a.). Smatram da je to s jedne strane posljedica razoÄarenja ponaÅ¡anjem naÅ¡ih politiÄkih Äelnika i stranaka, a s druge strane ustrajnosti naÅ¡e Inicijative SrÄ‘ je naÅ¡ koja se je tijekom cijele 2011. godine zalagala za zaÅ¡titu prostora i graÄ‘ana Dubrovnika od razliÄitih projekata kojima im se otimaju javna dobra i graÄ‘anima oduzima mogućnost aktivnog sudjelovanja i doprinosa razvoju Dubrovnika.
Prepoznati ste kao “frontmen†graÄ‘anske inicijative “SrÄ‘ je naÅ¡â€. Koliko  je ovakav izbor graÄ‘ana potpora i motivacija VaÅ¡em daljnjem javnom djelovanju?
- Svakako da ohrabruje Äinjenica da sve viÅ¡e DubrovÄana prepoznaje kakvu opasnost za Grad predstavlja koruptivni projekt izgradnje resorta koji iskljuÄuje lokalno stanovniÅ¡tvo s Äitavog podruÄja SrÄ‘a i Bosanke. Drago mi je da je nekad sveprisutna golf propaganda, razotkrivena kao bezobrazan pokuÅ¡aj podvaljivanja nezakonitog projekta DubrovÄanima.
.................................
Å TO JE NAJPOZITIVNIJE U ZADNJIH NEKOLIKO GODINA?
Poklonio građanima javni prostor
- Pohvalio bih biskupa Uzinića koji pokuÅ¡ava promijenit odnos crkve prema problemima grada i iseljavanja i približiti crkvu graÄ‘anima. KovaÄevića koji se sukobljavao s istom nevjerodostojnom upravom koja se prema zaposlenicima ponaÅ¡a kao neprijateljima, sliÄno ponaÅ¡anje smo i mi doživjeli na javnim raspravama i poslije kroz medije. Andro Vidak je napravio najpozitivniju stvar u zadnjih nekoliko godina, poklonio je jedan veliki javni prostor Gradu koji velikom brzinom gubi sve viÅ¡e prostora za graÄ‘ane, bez da se ijedna javna institucija oko toga zabrinjava. Mihovil Å panja je sjajan primjer hrabrosti i upornosti, da je nama u Inicijativi njegov duh, golfere bi odavno vratili na djeviÄanske otoke. A politiÄare mislim da ne bi trebalo ubuduće ukljuÄivati u anketu, oni su izabrani da budu pozitivci i njihov je poziv zastupati graÄ‘ane - kazao je Äuro Capor.
GradonaÄelnik Grada Dubrovnika Andro VlahuÅ¡ić je sa suradnicima primio izraÄ‘ivaÄa Detaljnog plana ureÄ‘enja Belvederea, docenta Krunoslava Å mita sa Zavoda za prostorno planiranje, urbanizam i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu koji je predstavio nacrt DPU-a Belvederea.
DPU Belvedere je usuglaÅ¡en s odredbama GUP-a Grada Dubrovnika, konzervatorskim smjernicama te valorizaciji zelenila u obuhvatu plana. Po nacrtu plana Belvedere prestaje biti kraj grada, a postaje srediÅ¡te prostora od povijesne jezgre do Groblja Dubac, uz Å¡etnicu i biciklistiÄku stazu koja će spojiti ova dva prostora, ali i dio jedinstvenog rubnog zelenog pojasa koji se proteže od Žarkovice, preko Parka Orsula do Lokruma.
PredviÄ‘eno je da se unutar kompleksa izgradi podzemna javna garaža velikog kapaciteta, koncertna dvorana primjerene akustike s najmanje 600 mjesta te u kompleksu omogući održavanje kongresa s viÅ¡e od 1000 sudionika. Planom je definirano kako će se parkovi urediti izmeÄ‘u sadaÅ¡njeg hotela i obale te istoÄno od postojećih zgrada gdje će se stvoriti rekreacijska zona s javnim Å¡portskim igraliÅ¡tima. Ovakvim prostorno-planskim preduvjetima će se osigurati otvaranje cijelog prostora graÄ‘anima i javnoj namjeni, bez stvaranja zatvorenog resorta obnovom hotela.
Na sastanku je dogovoreno kako će se 13. prosinca sukladno propisima održati prethodna rasprava o nacrtu DPU-a Belvederea, a zakonska procedura izrade plana će se do kraja provesti do lipnja 2012. kada će o njegovu usvajanju odluÄiti Gradsko vijeće.
Čarobne noći na Orsuli
U Å¡krtome kamenu i draÄi ljudski znoj i volja mogu napravit pravo Äudo. Uspjelo je to naÅ¡em sugraÄ‘aninu Andru Vidaku, koji je na Osuli, vlastitim rukama, naravno uz pomoć prijatelja, izgradio pravu malu scenu. MeÄ‘e, masline, crkvica i najljepÅ¡i pogled na svijetu, bez pretjerivanja, ovih dana okrunjeni su i kulturnim sadržajima.
Sinoć je u ovom jedinstvenom ambijentu, s pogledom na Grad u zalazak sunca s jedne strane, na Cavtat s druge i na Lokrum i puÄinu s treće strane, organiziran koktel za novinare. Svi koji su po prvi put nogom kroÄili na Orsulu ostali su bez rijeÄi. To se jednostavno opisati ne može i stoga poÄ‘ite i uvjerite se sami.
Na Orsuli je publika, nakon Å¡ampanjca uživala u ljubavnoj poeziji, koju su u ostacima crkvice Sv. Orsule izvodili MiÅ¡o MihoÄević, pjesnik i gitarist Marin AniÄić i solistica Elma Burnić. Potom je u amfiteatru uslijedio koncert komornog kvarteta SorkoÄević.
U cijelom moru „dobronamjernih" investitora, koji na dubrovaÄkom podruÄju trguju „nevrijednim" krÅ¡em, pojavila se jedna osoba koja je taj krÅ¡ oplemenila trudom i idejom, a bez puno novaca. Sretni smo da u gradu joÅ¡ ima takvih ljudi.
Autor: Ivo LuÄić
DubrovaÄkih krajolici obrubljeni su prstenom svetaca koji stoljećima uspjeÅ¡no oko Grada drže stražu. Većini njih DubrovÄani su zahvalni, Å¡to pokazuju redovitim sveÄanostima. Neke su, meÄ‘utim, zanemarili. Takva je Orsula: mjesto prazna imena, premda bez sumnje kljuÄno u dubrovaÄkom kraju. Na to nas je netom svojim projektom upozorio Andro Vidak, dubrovaÄki poduzetnik od kojeg sudbina traži da ondje smjesti svoj san
O važnosti Orsule govori Äinjenica da je to bio jedini kopneni prilaz Dubrovniku sve do dolaska Napoleonova carstva, poÄetkom 19. stoljeća. Sv. Orsula (UrÅ¡ula) zaÅ¡titnica je djevojaka, pa neki provaliju duboku 200 metara, koja se ondje obara u more, povezuju s mjestom s kojeg su se u smrt bacale osramoćene i odbaÄene dubrovaÄke djevojke. Možemo pretpostaviti da siledžije meÄ‘u utjecajnim gosparima nisu bili veliki zagovornici Sv. Orsule, ali ćemo povjesniÄarima prepustiti da odgovore Å¡to je presudno kultiviralo dubrovaÄki kalendar svetaca u kojem je izblijedjela zaÅ¡titnica djevojaÄke Äistoće. I druga prateća pitanja poput: zaÅ¡to je problem potisnut iz javne svijesti, zaÅ¡to se nijedna od stradalnica nije nametnula barem kao lokalna heroina itd.
Nećemo se baviti ni najnovijom poviješću Hrvatske, tranzicijom, osim tek da je prizovemo kao okvir za bolje razumijevanje ove priÄe, kao Å¡to je sluÄaj i s prethodnim okvirom svetaca. Ako je iÅ¡ta obilježilo hrvatsku tranziciju, onda je to besprizorna pljaÄka javnih dobara. Puno toga zajedniÄkog budzaÅ¡to pripade malom broju ljudi. Kad je u pitanju poklapanje neke velike tvrtke, zgodimice ga marketinÅ¡ki nazivaju carstvo ovoga ili onoga, a kad je u pitanju samoincijativno ureÄ‘enje iznimnog prostornog javnog dobra, nazivaju ga san ovoga ili onoga.
Andro Vidak razvija svoj mali san revitalizacijom zaboravljenih povijesnih vrijednosti Orsule. Svoj projekt ne ostvaruje otimajući drugima, nego teško i pošteno radeći vraća krajoliku ono što na njemu pripada svima nama.
Orsula je omanja nagnuta terasa na jugoistoÄnom rtu SrÄ‘a. Iznad nje je vrh Žarkovica, a u provaliji ispod, more s otokom Lokrumom. To mjesto je Andro Vidak odabrao za svoj biznis. Godinama je, kaže, hodao okolnim brdima, sa psom, tražeći komadić prostora na koji krupni kapital nije bacio oko ili koji naÅ¡i nisu dali stranom ulagaÄu da nas 'spasi'. Novaca nije imao, kao ni druÅ¡tvene financijske podrÅ¡ke. Odabrao je Orsulu, ne sluteći Å¡to sve podrazumijevaju upravni i poslovni aspekt od pronalaska lokacije do finalizacije projekta. ÄŒetiri godine trebalo mu je da sredi papire, a daljnje dvije da njegov trud postane dovoljno vidljiv da može ilustrirati obrise sna. U okviru parka Orsula, kako ga je nazvao, smjeÅ¡tenog na vidikovcu, ovih dana pokreće prve sadržaje kulturnog turizma.
Najprije je godinu dana rjeÅ¡avao imovinsko-pravne probleme pa mjesecima Äekao potvrdu da teren nije miniran. Potom je u stotinama godina zapuÅ¡ten lokalitet uložio stotine i stotine radnih sati, ne raÄunajući pomoć drugih, prijatelja i pokojeg angažiranog radnika. Kad bi raÅ¡Äistio gustu makiju koja se splela nakon tko zna kojeg požara, ukazalo bi se smeće, olupine automobila, Å¡tednjaci, graÄ‘evinski otpad.
'Cijela Hrvatska zarast će u draÄ pored ove administracije; ponekad pomislim da joj smisao samo da sebi dijeli plaću. ViÅ¡e puta su mi u Äetiri godine rekli: sluÄaj je toliko kompliciran da ga ni puno jaÄi ne bi mogli lako rijeÅ¡ili. Ili, e moj mladiću, koliko toga ima u draÄi Å¡to treba obnoviti, pa zaÅ¡to bi baÅ¡ to? To bi ubilo i najvećeg optimista, ali mene nije moglo', objaÅ¡njava Vidak, nastojeći svesti kritiku na najmanju mjeru.
'Bilo je teÅ¡ko, ali zanimljivo: svaki oÄišćeni metar prostora donio je novo otkriće. Ispod pola metra nanosa koji smo okopali izvire neki skaline, onda navaliÅ¡ doslovce kopati noktima; jedva ÄekaÅ¡ novi dan da nastaviÅ¡', domeće.
'Kad sam doÅ¡ao do ruÅ¡evine crkvice, u kojoj se naÅ¡la zahrÄ‘ala automobilska hauba, nisam znao je li to sreća ili nesreća. Obavijestio sam Konzervatorski zavod, a oni je nisu ni imali evidentiranu u popisu spomenika. Bili su priliÄno skeptiÄni da ja tu neÅ¡to mogu s obzirom na kompliciranu proceduru. Slijedila je procedura: geodetska snimka uz pomoć koje je arhitekt potom nacrtao zateÄeno stanje; na temelju toga dobio sam odobrenje za arheoloÅ¡ko istraživanje, Äije smo rezultate stavili u povijesni kontekst.' Crkvica je, prema Vidaku, graÄ‘ena po oporuci Dubrovkinje Tolle del Silvestrou iz 1348. godine. U njoj su pokapali do oko 1430, stradala je u potresu 1667. i obnovljena, a funkciju izgubila nakon razaranja u rusko-crnogorskom napadu poÄetkom 19. stoljeća:
'Sve prethodno je bilo potrebno da možemo pokrenuti konzerviranje graÄ‘evine. Same graÄ‘evinske radove na konzervaciji platilo je druÅ¡tvo prijatelja dubrovaÄke starine, sve drugo mi iz svog Å¡paga.'
Nakon Å¡to su oÄistili prostor terase s crkvicom, dohvatili su se dijela starog karavanskog puta, koji se nije vidio od raslinja. Uklonili su s njega odronjene stijene i koristili ih za gradnju meÄ‘a, podzida i terasa te ga dijelom osigurali novom ogradom. Tako su put koji je sam po sebi vrhunska vrijednost djelomiÄno vratili u funkciju, a Parku Orsula s donje strane osigurali romantiÄan pjeÅ¡aÄki pristup iz Grada.
Na pitanje kako je rjeÅ¡avao ureÄ‘enje prostora, Vidak odgovara: 'Ako voliÅ¡ prirodu, ona ti sama kaže kako trebaÅ¡. PratiÅ¡ izohipsu kako ćeÅ¡ postaviti meÄ‘u, maslina te zove da je oslobodiÅ¡ draÄe... To ide samo. Nikad nisam bio sretniji u životu, i po kiÅ¡i i po snijegu sam radio, pomagali su mi prijatelji, a i moja djeca Marin i Äivo su Äesto bili ovdje.'
Rezultat je pripitomljen prostor s nizom jednostavnih staza s klupicama, amfiteatrom i malom terasom s crkvicom. Dok sam petnaestak minuta fotografirao Orsulu u zalazak, silueta dvoje mladih stajala je nepomiÄno kao kip od bronce. Iza njih je, umjesto fototapete, stajao živi Grad na kojem su pulsirala slabaÅ¡na svjetla. Na drugoj strani se mraÄilo, pa sam mogao dobro doživjeti impresivan opis puta preko Orsule Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz 1856, koji nam je Andro Vidak naizust izgovorio, iz glave.
Nastavili smo razgovor uz mali kiosk na ugibaliÅ¡tu uz Jadransku magistralu, koji s gornje strane oiviÄuje park. Malo su ga ometali komarci, a joÅ¡ viÅ¡e turisti gladni osnovnih informacija. Pitamo ga je li tako stalno. PotvrÄ‘uje. Kaže da je predlagao turistiÄkim vlastima da u suradnji s njima doda svojim sadržajima informativni punkt, ali da one nisu pokazale zanimanje za suradnju.
Park Orsula prelazi u novu fazu. Po danu bi trebalo biti izletiÅ¡te s predivnim vidikovcem, a naveÄer mjesto s glazbenim i kazaliÅ¡nim priredbama. Kako će se razvijati, teÅ¡ko je reći jer to ovisi o mnogo pitanja od kojih su neka, poput atmosferskih prilika, izvan ljudskih utjecaja. No, dubrovaÄka javnost ga bez podjela pozitivno vrednuje. Neformalno se tjednima pronose pozitivne informacije o Orsuli, Å¡to se ovih dana nastavilo i u lokalnim medijima. Iako se radi o privatnom projektu, svi ga smatraju važnim prinosom općim interesima. To je sasvim suprotno od loÅ¡e prostorne politike po kojoj je Dubrovnik doÅ¡ao na loÅ¡ glas u cijeloj Hrvatskoj, pa i Å¡ire.
Dok se žare veÄernja svjetla, koja pozlaćuju nabore krajolika od Cavtata do Å ipana, Äovjek se ne može sjetiti nijednog argumenta protiv Vidakove tvrdnje da je u pitanju najljepÅ¡i vidikovac na Jadranu, sa 270 stupnjeva Äiste fantazije.
Poslušajte: Park Orsula Dubrovnik, Interview - Andro Vidak by parkorsula
Prekrasan pogled na Dubrovnik i DubrovaÄki akvatorij
IZ PARKA Orsula, smjeÅ¡tenog podno Jadranske magistrale, na izlazu iz Dubrovnika prema Župi DubrovaÄkoj, pruža se prekrasan pogled na grad Sv. Vlahe i dubrovaÄki akvatorij. Prekrasni prizori koji se pružaju s lokaliteta oko crkvice Sv. Orsule, koja datira iz 14. stoljeća, oduÅ¡evljavaju brojne domaće i strane turiste. Pogled koji se pruža s vidikovca smjeÅ¡tenog na litici, 200 metara iznad mora, uistinu oduzima dah.
Foto: Cropix - Siniša Sunara
Mjesto s dušom - Park Orsula
Ljetna pozornica - Arheološki lokalitet - Panoramski vidikovac
Nakon 6 godina strastvenog i kontinuiranog rada grupice entuzijasta, ljubitelja prirode i povijesne baÅ¡tine grada Dubrovnika, na Äelu sa inicijatorom i voditeljem, Androm Vidakom, Park Orsula otvorio je vrata posjetiteljima.
Prekrasno uređen prostor koji se prirodno objedinjuje sa postojećim vidikovcem na magistrali iznad predjela Orsula, sa kojega se pruža nezaboravan pogled na staru gradsku jezgru i okolicu, prepun je vrijedne povijesne građe, zanimljivih legendi i pozitivne energije.
Prostor je osim kao mjesto za uživanje u prirodi i pogledu, promiÅ¡ljeno ureÄ‘en kao jedinstvena ljetna pozornica za kulturno-scenske dogaÄ‘aje. Neki od njih biti će upriliÄeni već ovog ljeta tijekom Kolovoza.
Za sve izvedbe biti će organiziran prijevoz autobusima Libertasa.
Svakim danom park je moguće posjetiti od 8:00h do 24:00h. Ulaz je besplatan a naputke i informacije zatražite na kiosku/recepciji parka u kojem osoblje vrši 24-satno dežurstvo.
Želimo definirati vidikovac Žarkovicu. Sve da netko hoće uložiti milijune, ne može napraviti niÅ¡ta jer Žarkovica nema svoju namjenu. Grad je vlasnik tog podruÄja i sami možemo biti dovoljno pametni i razumni da to iskoristimo kako treba", rekao je gradonaÄelnik VlahuÅ¡ić na javnoj tribini o izmjenama i dopunama GUP-a Grada. Rekao je kako životinje treba premjestiti na granicu s Hercegovinom, a Orsulu povezati s parkom Žarkovica. "Mladi su uredili crkvicu na Orsuli, ali u naÅ¡em prostornom planu je to zaboravljeno podruÄje. Zato treba dati mogućnost ljudima da neÅ¡to rade i da Orsula i Žarkovica budu jedna lijepa oaza Grada Dubrovnika", istaknuo je VlahuÅ¡ić. D. B.
Povodom razmatranja prijedloga za izmjene i dopune GUP-a grada:
Žarkovica - skup simbola za DubrovÄane, i jedno od najljepÅ¡ih mjesta za pogled na Grad u viziji GUP-a ne postoji! Nije uopće zabilježena, ustvrdio je gradonaÄelnik, a ono Å¡to joj treba je valorizacija. Prvi korak ka tome je izmijeÅ¡tanje UtoÄiÅ¡ta za napuÅ¡tene životinje i to na Å¡iroko podruÄje granice s BiH, u zaleÄ‘u Primorja. - I to na 15 tisuća metara Äetvornih, kako bi te životinje imale normalan smjeÅ¡taj, a ne u malim Å¡tenarama. Tu su gore naÅ¡e mice-mace, naÅ¡i psi i ostale napuÅ¡tene životinje, i to trebamo srediti. Ne samo radi golfa, nego zbog Äinjenice da možemo. Lokaciju imamo - izjavio je gradonaÄelnik.
Žarkovicu, dodao je, treba povezati s lokacijom Orsule koju je sam sredio Andro Vidak, i pretvoriti je u park i turistiÄki namijeniti, a moglo bi se srediti i karavanski put koji će ih povezivati. Spomen na ratne dane, pogled na neÅ¡to najljepÅ¡e Å¡to je ljudska ruka izgradila, priroda u blizini Grada, tim putem ići će valorizacija 'nepostojeće' Žarkovice.
Tvornica ideja, inicijativa i realizacija: PROJEKT “Park Orsulaâ€
Povodom skoraÅ¡njeg poÄetka radova na sanaciji i konzervaciji ostataka crkvice Sv Orsula na platou Orsula ispod vidikovca na magistrali, razgovarali smo sa Androm Vidakom, Äovjekom koji stoji i ispred i iza ovog projekta.
Kako si zapravo otkrio Orsulu kao lokalitet?JoÅ¡ tamo davne 2003 godine, freÅ¡ko potkovan znanjima listanja i Äitanja katastarskih podataka koje sam stekao rjeÅ¡avanjem privatnih vlasniÄkih problema svoje obitelji po Konavlima, odluÄio sam utvrditi stanja u zemljiÅ¡nim knjigama za pojedina atraktivna mjesta u neposrednoj blizini grada koja su bila potpuno van podruÄja interesa krupnog kapitala, ležala zapuÅ¡tena i zaboravljena.. RazmiÅ¡ljao sam kako bih, kada bih uspio otkriti neku zaboravljenu nekretninu u privatnom vlasniÅ¡tvu, mogao potaknuti vlasnika na neki vid poslovne suradnje i krenuvÅ¡i od Äiste nule, radom, neÅ¡to stvoriti. Naime, naglasak na privatno sam stavio jer sve javno u lijepoj naÅ¡oj posljednjih 20 godina,  iskljuÄivo je predmet dnevno-politiÄkih interesa a njihov rok trajanja je kratak. Tu obiÄan mali Äovjek nema Å¡to tražiti. Politika me nikada nije privlaÄila, dapaÄe od nje sam pobjegao priliÄno frustriran svojom nemoći, okrenuvÅ¡i se brdima... RuÅ¡evine crkvice sv Orsule sam otkrio na jednom od svojih brdskih istraživanja. Rekoh sebi, ovo je i dragi Bog zaboravio, to je to. Naknadnim pregledom katastarskih knjiga otkrio sam da ruÅ¡evina ima dodjeljen broj Äestice zgrade, dakle samostalan je objekt.  K tome u vlasniÄkom listu bila je samo jedna osoba Å¡to je potpuni presedan. OduÄio sam potražiti tu gospoÄ‘u...
*zateÄeno stanje
*stanje nakon prvog krÄenja
*stanje nakon arheoloških zaštitnih radova
Reportaža:
DOBRA IDEJA, UPORNOST I TEŽAK RAD OTKRILI ZABORAVLJENU CRKVICU SV. ORSULE
Birokratski aparat strahovito koÄi stvari. Sve Å¡to je izvan postojećih svakodnevnih administrativnih Å¡ablona, praktiÄki je nerjeÅ¡ivo, bez obzira koliko bi dobroga donijelo Å¡iroj zajednici. ÄŒemu onda toliki birokratski aparat ako nije u stanju unaprijediti i kreirati, nego samo služi kao servis politiÄkih interesa ove ili one vlasti?! - pita se inicijator projekta Park Orsula
Tko god se posljednje vrijeme zaustavi na vidikovcu na magistrali iznad grada i pogleda niz strmu padinu do mora, mora zamijetiti ostatke Crkvice sv. Orsule. RuÅ¡evni zidovi crkvice i plato oko nje oÄišćeni su od zagrljaja draÄe pa se neupućenom promatraÄu Äini kako su se oko toga angažirale sve gradske baÅ¡tinske službe. Prvo pomislite, neÅ¡to radi DruÅ¡tvo prijatelja dubrovaÄke starine ili konzervatori. U krivu ste, iza ovog posla i ideje stoji samo jedan mladi Äovjek koji je plato oko crkvice uredio sam, voÄ‘en oÄito smislom za dugoroÄna poslovna ulaganja, a ponajprije radoznalošću i entuzijazmom. Andro Vidak, vlasnik kioska na vidikovcu, sam se vlastitim rukama upustio u Äišćenje padine ispod vidikovca, iskopao Sv. Orsulu ispod naslaga smeća, zemlje i viÅ¡estoljetne povijesti. Å est godina već radi na ureÄ‘enju lokaliteta, a od toga tri je godine sam rjeÅ¡avao 'papirnate probleme', pronaÅ¡ao nasljednike nekretnine, istražio povijest lokaliteta i napravio projekt budućeg Parka Orsula koji je kandidirao i za novce IPA programa Europske Unije. Pravi je dokaz kako jedan obiÄan 'mali' Äovjek, s puno truda i dobrom idejom može dosta napraviti. Pa ako i ne bude neke zarade, ima na Å¡to biti ponosan.
Marija Rilović Koprivec