Društvo u općoj polusvijesti
Besparica
Vjetar
Fiskalizacija
Zamp
Ljubomora
arheološki lokalitet, panoramski vidikovac, ljetna pozornica..
UoÄi koncerta gospoÄ‘u Meri Cetinić smo upitali Å¡to možemo oÄekivati od ovog koncerta na kojem ćemo se retrospektivno prisjetiti svih njenih velikih uspjeha nastalih proteklih desetljeća.
Na ovom koncertu neću nastupiti uz pratnju benda, već ću pjevati sama uz klavir. Jedina gošća će biti moja kćer Ivana Burić koja će pjevati neke prateće vokale. U stvari, ne mogu ni reći da su to prateći vokali, to su viÅ¡e dueti. Imamo i zajedniÄku pjesmu s proÅ¡logodiÅ¡njeg festivala u Å ibeniku "Ako trebaÅ¡ jesen". Bit će to jedan moj uobiÄajeni nastup s puno poznatih pjesama, program koji je primjeren nastupu kada pjevam sama uz klavir. To je onako jedan intimniji naÄin, intimniji koncert.
Nastupali ste mnogo puta u Dubrovniku. Je li se možda možete sjetiti nekog specijalnog koncerta?
Bilo je uvijek lipo, uvijek su divni nastupi u Dubrovniku. Bila sam prije godinu-dvije u Cavtatu na otvaranju Epidaurus festivala kada su mi gošće bile ženska klapa FA LinÄ‘o. Sjećam se tih nekih doÄeka novih godina i u Dubrovniku i Cavtatu. Jednom sam nastupala s grupom More u Cavtatu u hotelu Croatia pa je bilo nestalo struje baÅ¡ pred Novu godinu. Uvijek su bili divni susreti, divni koncerti. Nedavno sam bila i gošća klapi FA LinÄ‘o u Kneževom dvoru. Tamo sam nastupila i s klapama iz Blata, Kumpaji i Blajke. Jedan put sam bila i na Stradunu s Tedijem Spalatom. Bilo je puno tih koncerata u Dubrovniku i nekad i nedavno. Dolje je uvijek lijepo. Divni su prostori, publika je divna. OÄekujem da će i ova veÄer biti dobra.
Zadnji album koji ste objavili bio je 2009 „Virno srce“. Je li se možda priprema novi materijal ili će diskografska pauza biti malo duža?
Od tada nije izdano niÅ¡ta, ali u meÄ‘uvremenu je nastalo puno pjesama, i mojih i Ivaninih jer Äesto pjevam i njene pjesme. Puno toga novoga je pripremljeno, iskomponirano, ali Äeka se nekakva prilika da se to stavi na CD, da se uÄ‘e u studio, to snimi i realizira. Treba naći dobru ekipu, osmisliti sve to skupa. Uglavnom, pjesama novih ima, ali ne vjerujem da ću u Dubrovniku pjevati iÅ¡ta od tih novih materijala. Ima i previÅ¡e starih stvari koje treba izvesti tako da nećemo joÅ¡ te nove pjevati.
Na sceni ste već godinama. Možete li usporediti situaciju prije i sada, odnosno je li sada teže doći glazbenicima do medijske pažnje, odnosno orijentiraju li se mediji na druge stvari oko glazbenika, a ne na samu glazbu?
To svakako. Nekako su ti kriteriji malo se pomjerili. Nekad je pjesma sama od sebe, ako je bila dobra, pjevna, ako ju je pjevao dobar pjevaÄ, onda je ona i bez neke velike pompe vrlo lako doÅ¡la do sluÅ¡atelja. MeÄ‘utim, danas je to stvarno problem. Danas se ta kvalitetna glazba stavlja u drugi-treći plan. Uglavnom se sili neÅ¡to preko medija, ne znam kojim to sistemima danas ide. Je li se plaća, je li se treba imati neka ekipa iza sebe pa se to gura na sve moguće naÄine? Vrlo, vrlo Äesto je u prvom planu priliÄno nekvalitetna glazba, pjesme za koje se pitaÅ¡ kako uopće mogu doći u prvi plan, kako mogu doći na top liste, ali, eto, danas su valjda ti neki drugi sistemi. Puno, puno je tih novih mladih izvoÄ‘aÄa. Ovi ozbiljniji nisu u sjeni, ali nisu nauÄeni na nekakvo guranje, nekakvo prezentiranje samog sebe. Uvijek smo malo kritiÄniji na neki naÄin. Ne znam, žao mi je. Glazba je neÅ¡to prelijepo. Ljudi trebaju i dobre pjesme i dobre izvedbe. E sad, jesu li se oni u moru svega toga i ispodprosjeÄnog i nekvalitetnog malo zagubili pa se teže i prepoznaje, ali uvjerena sam da dobra glazba uvijek doÄ‘e do ljudi jer u biti ona stanuje u ljudima. Ljudi je oÄekuju i mora izazvati neke lijepe emocije.
ÄŒinjeniÄno je stanje da su i festivali, prije svih Splitski, izgubili na svojem znaÄenju. Vi ste redovito nastupali na Splitskom festivalu koji je nudio mnoÅ¡tvo kvalitetnih pjesama, a sada je i tu kvaliteta malo pala.
To se primjećuje. Danas valjda svatko misli da se može tako lako napisati pjesma i tekst. Možda je to i do žirija koji bira pjesme. To treba puno ozbiljnije shvatiti i imati puno oÅ¡trije kriterija pri samom odabiru pjesama. Danas se prolazi svakako. Ja postavljam pitanje je li se možda treba platiti za nastup? Ako imaÅ¡ pjesmu, je li trebaÅ¡ imati tamo nekog poznatog? U svakom sluÄaju osjeti se da to nije onaj neki strogi kriterij da se saÄuva dignitet i festivala i glazbe uopće, nego samo da je nekakva zabava, da se neÅ¡to dogaÄ‘a. Å teta, jer zbilja s tim gube svi. Gubi publika, gubi struka, a nekad je Splitski festival bio dogaÄ‘aj godine. Nizale su se pjesme jedna bolje od druge. I moje sve najbolje, najpoznatije pjesme poÄevÅ¡i od "Gdje god da poÄ‘eÅ¡", "Samo simpatija", "ÄŒetiri staÄ‘una", "U prolazu", "Lastavice", "Konoba", "Ljubav si moja zauvik", "Dome moj“, sve su to pjesme koje sam pjevala na Splitskom festivalu. Nakon 30 i viÅ¡e godina one su joÅ¡ uvijek aktualne, joÅ¡ uvijek su hitovi, joÅ¡ uvijek se pjevaju, joÅ¡ uvijek ponesu i mene i publiku, na svakom koncertu ih obavezno pjevam. Nekad se svarno gajila ta jedna kvaliteta bez obzira Å¡to možda nisi dobio nagradu. "Konoba", "Samo simpatija", "Ljubav si moja zauvik" nisu dobile nagrade, ali usprkos tome pjesma kao pjesma ako je prava postat će hit. Ja imam tu sreću Å¡to sam ih imala dosta i nadam se da ću ih podijeliti u petak sa svima koji doÄ‘u.
Ovaj petak slijedi samostalni koncert MERI CETINIĆ pod nazivom ‘Retrospektiva’, na kojemu ćemo se prisjetiti svih velikih hitova ove, sada već legendarne pjevaÄice, dobitnice brojnih nagrada za sveukupan doprinos hrvatskoj glazbi.  “Meri Cetinić je diva dalmatinskog soula†koja je  sama napisala većinu svojih skladbi. Intervju s Meri možete proÄitati ovdje.
Koncert poÄinje u 21:30h. Ulaznice se već mogu kupiti u kiosku na vidikovcu a bit će ih moguće kupiti i na veÄer koncerta na ulazu. Ulaznice stoje 60 kn za registrirane prijatelje a 80 kn za ostale posjetitelje.Na koncert se može doći kao i uvijek na slijedeći naÄin:
1. PjeÅ¡ice karavanskim putem iz pravca hotela Belvedere. Za ovu opciju preporuÄujemo da ponesete bilo kakvu vlastitu baterijsku lampu a dovoljan je i mobitel koji dobro svijetli. Vandalizam frustriranih  pojedinaca koji su nam poÄupali i polomili viÅ¡e od 200 solarnih lampica kojima smo osvijetlili karavanski put iz razloga Å¡to im nije dopuÅ¡teno unoÅ¡enje alkohola na proÅ¡lom koncertu, rezultirao je loÅ¡ijim osvjetljenjem istog. Å tetu vjerojatno nećemo uspjeti sanirati do Merinog koncerta.
2. Javnim gradskim prijevozom, svim linijama koje voze za Cavtat i Konavle a zaustavljati će se na vidikovcu po potrebi ( treba napomenuti vozaÄu da stane ). Raspored redovnih autobusnih linija pogledajte ovdje: http://www.libertasdubrovnik.com/prigradski.pdf
3. Automobilom ili motorom i parkirati se na jednom od vidikovaca ili na našu livadu uz pomoć naših prometnika koji će Vam pomoći smjestiti vozilo.
Nadamo se vrhunskom koncertu i lijepom druženju, pozdrav svima.
NOVA ATRAKTIVNA TURISTIÄŒKA PONUDA UZ PROMOCIJU LOKALNIH VINAÂ
Dobar jazz, vrhunski ambijent, domaća vina – dobitna kombinacija na Orsuli!
Od srijede 19.lipnja u jedinstvenom ambijentu Parka Orsula svakog tjedna /srijedom/ odvija program pod nazivom “Sunset Wine&Jazz†koji će uz fascinantan zalazak sunca ponuditi ugodnu jazz glazbu banda “Garden Street Quartetâ€, kuÅ¡anje hrvatskih vina s posebnim naglaskom na vina dubrovaÄke regije i sorte Plavac mali, PoÅ¡ip, Malvasija i drugih.Na kraju programa – kad se smraÄi, na poseban naÄin ispriÄat će se legenda o Parku Orsuli, mistiÄnom mjestu zanimljive povijesti .
Program je namijenjen dubrovaÄkim gostima i novi je sadržaj kojeg će zasigurno turisti prepoznati kao svoj izbor za ljetne veÄeri. Fascinantna ljepota Parka Orsula i jedinstveni ugoÄ‘aj s prekrasnim pogledom na Dubrovnik i zalazak sunca , sve zaÄinjeno ugodnom jazz glazbom i lokalnim vinima predstavljaju novinu u veÄernjim programima u gradu Dubrovniku.
Iz udruge Ambient Croatia poruÄuju da će putem ovih programa nastaviti promovirati jednu od najljepÅ¡ih dubrovaÄkih lokacija koja je ove godine dodatno oplemenjena ureÄ‘enjem staze od sv.Jakova i stranim turistima, koji će vjerujemo prepoznati atraktivnost ovoga program I entuzijazam organizatora.
NEW TOURIST ATTRACTION
Good jazz, local wines, in an excellent ambience--a winning combination in Orsula!
Starting Wednesday, June 19, and every Wednesday thereafter, in the unique setting of the Orsula Park, a program called "Sunset Wine & Jazz" will be held. Amidst the beautiful view of a fascinating sunset, the pleasant jazz music of the band "Garden Street Quartet" can be enjoyed. There will also be Croatian wine tasting, with special emphasis on the wines of the Dubrovnik area and the wines of Plavac mali, Pošip, Malvasia and others. At end of the program, at the hushed hour of darkness, the unique legend surrounding the Park Orsula and its mystical, spellbinding history will be told.
This attraction is a new event designed for Dubrovnik guests, one that guests will surely choose to enrich their summer evenings. The alluring beauty of the Park Orsula and the unique atmosphere with breathtaking views of Dubrovnik and the sunset, all enhanced by pleasant jazz music and local wines, Â are a novelty in the evening programs in the City.
The Association of Ambient Croatia says that through these programs they will continue to promote one of Dubrovnik's most beautiful locations, that this year has been additionally refined by arranging the footpaths from St Jacob and making them available to foreign tourists, who, we believe, will appreciate the attractiveness of this program and the enthusiasm of its organizers.
Uz splitsko-zagrebaÄke djeÄake i domaćeg Otpisanimatora, na drugom koncertu ovogodiÅ¡njeg Park Orsula Music Festivala nastupit će Kandžija i Toxara. Ovi OsjeÄani su krajem proÅ¡le godine za Dallas Records objavili dosta hvaljeni album „Zlatne žbice“, a uoÄi dubrovaÄkog koncerta kratko smo porazgovarali s Kandžijom.
Nakon dva samostalna albuma, „Zlatne Žbice“ si snimio s Toxarom, a album je odmah po objavljivanju dobio dobre kritike, ali i uspjeh kod publike. Jesi li oÄekivao takve reakcije?
Iskreno , niÅ¡ta nismo oÄekivali. IÅ¡li smo snimiti CD i to je to. Nekako smo pustili da sve ide kako ide. BaÅ¡ smo htjeli napraviti neÅ¡to od Äega nećemo imati nikakva oÄekivanja, niti iÅ¡ta, nego samo raditi oni Å¡to hoćemo. Ako nema tog uživanja, onda nema ni smisla ovo ostalo. Mi smo ispunili primarni cilj, a i ljudima se svidjelo Å¡to je isto super.
Na tom albumu su surađivali uglavnom slavonski producenti i MC-ji. Neki su „Zlatne Žbice“ nazvali 'slavonskim blackout projektom'. Je li bila nekakva ideja da se pokaže da je slavonska hip-hop scena dovoljno jaka?
Nije bilo neke namjere da na albumu budu samo Slavonci. Uostalom, na albumu su gostovali Saša iz TBF-a, pa i Bwana iz Beograda tako da nije baš da su svi iz Slavonije, ali smo htjeli da ljudi nekako znaju da se to događa. To je neka naša ekipa s kojom radimo i ovako i onako i bilo bi šteta da ljudi ne znaju da to postoji pa smo htjeli obilježiti nekako taj naš skupni rad. Stvarno mislim da se stavila na mapu ta naša mjuza, ali nećemo se sada dijeliti. Bitno je da je dobra mjuza, a tko je, gdje i odakle nije ni bitno.
Kako gledaÅ¡ na cijelu hrvatsku scenu? Je li se dogaÄ‘a manjak izvoÄ‘aÄa ili je jednostavno dosta teÅ¡ko se probiti jer praktiÄno nema nekog većeg medija koji daje prostor za manje izvoÄ‘aÄe. Na televizije se sa spotom ne može proći ni pod razno, a radijske postaje daju malo prostora bilo kakvoj glazbi koja odudara od komercijalne.
Mislim da je danas najveći problem da ne može doći, ne samo hip-hop, nego bilo koja druga glazba do Å¡irih medija. Danas nema viÅ¡e tih supkultura nego je samo jedna mainstream kultura ili ovo sve drugo Å¡to je undergound. Ili si na radiju i televiziji ili nisi nigdje, to jest na internetu si. Ipak, postoje i drugi primjeri. Recimo, moji prijatelji iz grupe KrankÅ¡vester. Oni su bez ikakvog izdavaÄa, objavili su samo jedan spot s dva CD-a, ali imaju nekakvu svoju bazu fanova i to je najvažnije. ZnaÄi, najvažnije je da netko ima svoju priÄu i nju gura. ViÅ¡e ti ne treba ni televizija ni radio, postoji besplatni medij preko kojeg se sve može. Tako da mislim da se to i dalje može samo Å¡to je, naravno, drukÄije. Ipak to nisu razmjeri koji su nekad bili. Koncerti koji su danas wow, nekad su bili najnormalniji i po koliÄini ljudi i po svemu, tako da se to sve svelo na manje brojke i manji krug ljudi. Mislim da tko god se bude pojavio s nekim dobrim materijalom da može neÅ¡to napraviti samo Å¡to postoji taj mainstream tako da tko to želi, to će i napraviti. Ipak, mislim da je scena ipak napredovala. Tko bi rekao prije 10 godina da će TBF biti najpopularniji bend u cijeloj zemlji. Meni je to užasno drago tako da napreduje to nekako. Ne mislim ja da je sve loÅ¡e.
Kakva je situacija s klubovima, ima li se gdje svirati? Jesi li ti zadovoljan promocijom „Zlatnih žbica“?
Situacija je takva kakva je. Kao i sve drugo u zemlji, ali mi smo stvarno ispromovirali CD na dosta mjesta i super je prihvaćen. Da situacija nije neka - i nije, ali drago mi je da su ljudi prepoznali. Svirali smo u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, sve te neke pizdarije okolo što smo mogli. Nismo bili kod vas, nismo bili na moru, nismo bili u Splitu uopće. Drago nam je da dolazimo sad u petak. Realno, prošlo je tek šest mjeseci od albuma i htjeli bi više.
Å to može dubrovaÄka publika oÄekivati u petak od vas?
Neka oÄekuje neoÄekivano i bit će im super. Mislim da će i oÄekivati neoÄekivano – mislit će 'tko je ovaj, Å¡to je ovaj', kad ono. Neka, neka. Dolazimo s DJ-em i mogu reći da to bude jako veselo pogotovo Å¡to je zadnji album u pravom reperskom Å¡tihu, a i mi imamo stvarno puno 'utakmica u nogama',a to neće izgledati kao kod svih repera koji puste matricu pa se repa. Mi radimo fore, imamo scratchanja, Äesto mijenjamo beatove, izmjenjujemo se, freestylamo. Sve Å¡to misliÅ¡ da je hip-hop bez veze, to nećeÅ¡ niÅ¡ta vidjeti. Sve ono Å¡to misliÅ¡ da je dobro, to ćeÅ¡ sve vidjeti.
I za kraj jedno vjeÄno pitanje kada se radi o hip-hopu, odnosno tematici stihova. Treba li hip-hop biti socijalno osjetljiv ili glavna tema mogu biti, da parafraziram TBF, Â 'guzice i sise'?
Ne mislim da sve treba biti politiÄka kritika iako je kod nas sve vezano uz politiku. I bez kritike imaÅ¡ kritiku jer Å¡to god spomeneÅ¡, neÅ¡to je vezano uz to. Ja Äak mislim da i te 'guzice i sise' govore o naÅ¡em vremenu. Sve je neka vrsta poruke bez obzira na sadržaj. I to govori o nekom stanju koje se dogaÄ‘a. Nisam za te priÄe 'sve je grozno, mrzimo politiku', ali ni za 'joj, bezveze mi je priÄati o politici pa ću priÄati gluposti'. Koliko god ljudi misle da mogu biti izvan svega, tu su i dalje. Život se sastoji, pa tako i muzika, od svega pomalo. Kako se god netko osjeća, tako treba i raditi. Recimo, ja ne mogu zamisliti Generala Wooa da priÄa neke Å¡aljive teme, a isto je tako teÅ¡ko zamisliti mene da priÄam neke ozbiljne teme.
Ovaj petak slijedi zanimljiv koncert pod nazivom  "Ljetna Å¡kola hip hopa" koju predvode splitski DjeÄaci. Tu su i Kandžija sa svojom ekipom (intervju sa kandžijom povodom gostovanja u Gradu proÄitajte ovdje ) i Otpisanimator kao domaćin. Na naÅ¡u veliku žalost General Woo, koji je takoÄ‘er najavljen kao gost, kako sad stvari stoje, neće uveliÄati ovaj koncert zbog iskrslih viÅ¡ih sila.. Ulaznice se već mogu kupiti u kiosku na vidikovcu a bit će ih moguće kupiti i na veÄer koncerta na ulazu. Na koncert se može doći kao i uvijek na slijedeći naÄin:
1. Pješice karavanskim putem iz pravca hotela Belvedere koji je osvjetljen sa 260 malih solarnih lampica.
2. Javnim gradskim prijevozom, svim linijama koje voze za Cavtat i Konavle a zaustavljati će se na vidikovcu po potrebi ( treba napomenuti vozaÄu da stane ). Raspored redovnih autobusnih linija pogledajte ovdje: http://www.libertasdubrovnik.com/prigradski.pdf
3. Automobilom ili motorom i parkirati se na jednom od vidikovaca ili na našu livadu uz pomoć naših prometnika koji će Vam pomoći smjestiti vozilo.
Ulaznice će stajati 60 kn za registrirane prijatelje a 80 kn za ostale posjetitelje. Nadamo se vrhunskom koncertu i lijepom druženju, pozdrav svima.
After Vasil
Okolnosti donose sljedeće zakljuÄke:
Sve dobro funkcionira i tehniÄki je dotjerano. Ono najvažnije a to je zvuk, dvije klase je bolji nego proÅ¡le godine. Park je Å¡esan ko picino oko. Vrijeme nas za sad služi. Hvala svima koji ste doÅ¡li i brojnim novim Älanovima koji su nam se pridružili na otvaranju.
Koncert Vasila Hadžimanova poÄinje u 21:30h.
Na koncert se može doći:
1. Pješice karavanskim putem iz pravca hotela Belvedere koji će biti osvjetljen za tu priliku.
2. Javnim gradskim prijevozom, svim linijama koje voze za Cavtat i Konavle a zaustavljati će se na vidikovcu po potrebi. Raspored redovnih autobusnih linija pogledajte ovdje: http://www.libertasdubrovnik.com/prigradski.pdf
3. Automobilom ili motorom i parkirati se na jednom od vidikovaca uz pomoć naših prometnika koji će Vam pomoći smjestiti vozilo.
Cijena ulaznice je 50 kn za registrirane prijatelje a 70 kn za sve ostale posjetitelje.
Svim Älanovima koji su proÅ¡le godine imali Älansku iskaznicu, napravljene su nove koje valja preuzeti u KIOSKU na ulazu. Iskaznice i ulaznice mogu se kupiti a poÄasne preuzeti u kiosku na vidikovcu cijeli tjedan uoÄi koncerta, svaki dan od 0-24h ukljuÄujući i veÄer izvedbe pri ulasku. TakoÄ‘er joÅ¡ jednom napominjemo da je moguće kupiti i godiÅ¡nju iskaznicu u iznosu 400kn sa kojom na sve koncerte i dogaÄ‘aje ulazite besplatno.
* Napomena: Ukoliko se odluÄite doći karavanskim putem pjeÅ¡ice Å¡to toplo preporuÄujemo i zbog doživljaja i zbog parkinga kojega oko hotela Belvedere i na starom putu od Orsule ima na pretek, a bez da ste unaprijed predignuli ulaznicu ili iskaznicu, morat ćete na ulazu privremeno platiti punu cijenu karte 70kn a onda sa tom kartom kada se popnete u park, u KIOSKU na vidikovcu, refundirati 20 kn ukoliko ste na listi registriranih prijatelja ili svih 70kn ukoliko imate pravo na iskaznicu. Na žalost nismo u mogućnosti baratati listama prijatelja i iskaznicama na oba prodajna mjesta istovremeno. Ukoliko već sad znate da želite doći pjeÅ¡ice molimo Vas najavite se na telefon: 091 4262840, ostavite ime i prezime pa ćemo VaÅ¡e iskaznice i popuste unaprijed moći regulirati i na donjem ulazu. Hvala na razumijevanju.
Intervju Vasila Hadžimanova povodom koncerta na Orsuli proÄitajte ovdje:http://www.parkorsula.du-hr.net/2013/06/06/intervju-vasila-hadzimanova-uoci-dubrovackog-koncerta/
Napisao: E. Fulurija
Vasil Hadžimanov Band je grupa koja će otvoriti ovogodišnje izdanje Park Orsula Music Festivala. Ovaj jazz kvintet postoji već dugi niz godina, a svojim je zanimljivim fusion stilom privukao pažnju i europske javnosti. Vođa grupe je klavijaturist Vasil Hadžimanov kojeg smo u kratkom razgovoru zamolili da predstavi svoj rad.
ZavrÅ¡io si ugledni Berklee College of Music u Bostonu, a paralelno s tim već poÄeo i nastupati s uglednim ameriÄkim glazbenicima. Zbog Äega si se odluÄio vratiti, a ne pokuÅ¡ati napraviti karijeru u SAD-u?
U Americi sam proveo pet godina, tri na Berklee-u, a joÅ¡ dvije svirajući po Bostonu i New Yorku. Å to se povratka tiÄe, on se dogodio iz nekoliko razloga. Prvi je bio neko zasićenje Amerikom i tamoÅ¡njim stilom života. Drugi razlog je bila situacija u naÅ¡im krajevima tijekom devedesetih – nisam se ugodno osjećao da razmiÅ¡ljam o karijeri dok se mojoj obitelji i prijateljima dogaÄ‘aju neke grozne stvari, a treći razlog je bio Å¡to mi se dogodilo da sam se zaljubio u svoju sadaÅ¡nju suprugu s kojom sam odluÄio da ostanemo živjeti u Beogradu. Sklop tih stvari presudio da na kraju ipak ne živim u Americi zbog Äega nisam niti jednom zažalio jer mislim da netko treba da radi i na ovim prostorima, da ne možemo svi negdje bježati. Koliko god je ovdje teÅ¡ko, koliko god smo neshvaćeni jer se bavimo nekom muzikom koja interesira mali broj ljudi, ipak treba raditi i treba Å¡iriti kulturu i kvalitetnu muziku i ovdje.
Nakon povratka si osnovao Vasil Hadžimanov Bend. MožeÅ¡ li nam ukratko predstaviti glazbu koju svirate, odnosno Å¡to može dubrovaÄka publika oÄekivati od koncerta.
Mi smo već 15 godina aktivni kao bend. Imamo pet albuma iza sebe, a posljednji, „Can You Dig It?“, je izaÅ¡ao prije par tjedana. Ono Å¡to namjeravamo predstaviti publici u Dubrovniku je Å¡irok repertoar koji obuhvaća svih pet albuma, ali je naravno fokus na ovom zadnjem. Muzika kojom se mi bavimo se može nazvati fusion muzika zato Å¡to je tako najjednostavnije. Fusion muzika praktiÄno dolazi iz jazz muzike, a dopuÅ¡ta sebi da koketira s raznim drugim stilovima, od funka, rocka, pa i preko nekog balkanskog melosa. Mi upravo to i radimo. PraktiÄno se igramo sa svim tim stilovima. Dolazimo iz ovih krajeva pa dopuÅ¡tamo sebi da se malo zezamo i s tim balkanskim ritmovima i melodijama, ali ne inzistiramo na tome. Nije nam fokus da samo to radimo, nismo neki balkanski etno bend nego smo fuzija svih mogućih stilova. Ono Å¡to mogu reći u naÅ¡u korist je da imamo jednu simptomatiÄnu energiju i komunikaciju s publikom koja se možda razlikuje od većine ostalih jazz bendova. Vrlo smo otvoreni, naÅ¡i koncerti viÅ¡e podsjećaju na neke rock koncerte, nego na klasiÄne jazz koncerte tako da na neki naÄin pronaÄ‘emo publiku u ljudima koji možda i ne sluÅ¡aju te stilove muzike.
Kakva je uopće situacija s jazz glazbom na prostoru bivÅ¡e Jugoslavije. Ima li se gdje svirati, postoji li neka zajedniÄka scena ili se sve dogaÄ‘a sporadiÄno, od dogaÄ‘aja do dogaÄ‘aja?
Postoje veliki jazz festivali u svim većim gradovima na ovim prostorima, a postoje i manji jazz festivali u svim državama. MeÄ‘utim, tu se otprilike zaustavlja cijela priÄa. PojedinaÄni klubovi su mali klubovi koji gaje tu scenu zahvaljujući entuzijastima koji ne odustaju. Postoje bendovi, autorski ili neautorski, i muziÄari koji takoÄ‘er spadaju meÄ‘u entuzijaste jer su toliko zaljubljeni u tu muziku pa jednostavno ne žele dignuti ruke mada je i njih sve manje. Dosta njih odlazi u estradne vode da bi se neÅ¡to zaradilo tako da je situacija daleko od ružiÄaste, ali ipak postoji svjetlo na kraju tunela i to zahvaljujući Å¡kolama koje su po Europi i Americi odgajale neke nove generacije mladih muziÄara. Nadam se samo da će biti razumijevanja i s druge strane, a tu govorim o raznim urednicima u medijima, izdavaÄkim kućama, ureÄ‘ivaÄkoj politici nekih festivala da te mlade umjetnike poguraju i da konaÄno kreiramo neku scenu. Mislim da je i vrlo slaba komunikacija izmeÄ‘u država u regiji u odnosu na to koliko se svira i kako uopće dospjeti na neki festival van svoje države. Mislim da bi komunikacija trebala biti puno jaÄa i bolja, a nema razloga da ne bude tako. Ako ni u Äemu drugome, onda se barem u muzici ne gleda tko odakle dolazi, nego tko kako svira.
Osim sa svojim bendom, radiÅ¡ i na drugim projektima, a posljednjih godina si i Älan grupe Darkwood Dub. Ti dolaziÅ¡ iz glazbene obitelji, jedna od poznatijih jazz pjevaÄica u bivÅ¡oj Jugoslaviji, Bisera Veletanlić tvoja je tetka, a upravo je s njom Darkwood Dub u zadnje vrijeme radio na zajedniÄkom projektu. Kako je bilo raditi s njom, praktiÄno s obitelji?
Prilikom rada na albumu „Vidimo se“, na inicijativu ostatka benda sam pozvao svoju tetku da s nama otpjeva dvije pjesme. To je ispalo fenomenalno i tu se nismo zaustavili. Slijedila je turneja koja je odliÄno proÅ¡la jer je spoj Biserine publike, publike Darkwood Duba i svih ostalih koji su bili zainteresirani vidjeri Å¡to se tu dogaÄ‘a, rezultirao sjajnim koncertima i odliÄnim reakcijama. Radimo na tome da se ta turneja održi i u Hrvatskoj i drugim zemljama, a ne samo u Srbiji. U svakom sluÄaju to je bilo divno iskustvo i neÅ¡to novo na naÅ¡oj sceni.
Hoće li ta suradnja poluÄiti i neki album ili će ostati samo na koncertima?
Nismo o tome joÅ¡ razmiÅ¡ljali mada smo napravili dvije obrade pjesama Kornelija KovaÄa koje je Bisera pjevala – „RuÄak za dvoje“ i „Milo moje“ i one stoje pa će u nekom trenutku to izaći u nekom obliku, a vidjet ćemo za ostalo. Za sada smo fokusirani na te koncerte i autorski rad Darkwooda za novi album koji je u pripremi.