Ovako smo krenuli:
A sad, 7 dana kasnije, imamo ovo:
arheološki lokalitet, panoramski vidikovac, ljetna pozornica..
Obratio se ja u turistiÄku zajednicu s papirom na kojem molim da nam financiraju materijal za ogradu koju želim postaviti na starom karavanskom putu, nad opasnijim mjestima i provalijama.
Turist bi se mogao naći u životnoj ugrozi ako odluÄi popeti se na potpornu meÄ‘u starog druma, u želji da bolje "uhiti" Cavtat...
Obavezno natuknuh usmeno kako bi mi bio valjan i negativan odgovor na ovaj zahtjev.. Evo ja tražio, pa nisam dobio ... Crno na bijelo..
MeÄ‘utim, znaju me viÅ¡e tamo, i vide da upirem godinama tako da su, Äim su me vidjeli, rekli da predam na protokol: " Äe si Andro nisam te odavno ni Äula ni viÄ‘ela..." Zahtjev će biti pozitivno rijeÅ¡en.. Super..
MoraÅ¡ tražit malo a uÄestalo...
Odrađen je fenomenalan posao.. Ruševine crkvice su konzervirane, zidovi plombirani, sve isfugirano i zaštićeno. Skale za ulaz u crkvicu isklesane su na licu mjesta od najboljih blokova kamena kojeg smo pronašli na terenu uokolo..
Da nije bilo DruÅ¡tva prijatelja dubrovaÄke starine i njihove donacije, moji vapaji za pomoć odzvanjali bi Äini mi se, tko zna do kad, gradskim kunetama i uredskim Äekaonicama...
Zato, najljepše hvala društvu na potpori...
Konzervirana ljepotica:
A kakva je "krezuba" bila:
Ivan Kukuljević Sakcinski - Ulomak iz putopisa "Uspomene" ( 2.studenog 1856, Kukuljević putujući starim drumom po Orsuli, ostaje fasciniran prizorom pa poslije zapisuje) :
Čestokrat pokaza nam se na putu pod nogama more, koje kadikad preko pedeset sežanja pod nami ležaše, a mi moradosmo uz taj duboki ponor, po uzkoj cesti, na kojoj ne ima ni zaslona... radi strmog puta sjašismo i dalje vodismo pješice konje niz brdo... prizor pred nami a i za nami bijaše prekrasan ali kad smo zavirili u ponor, shvati me nehotice groza, jer tada nisam jošte bio viknuo putovati po onakih stmih i opasnih putevih...
VeliÄanstveni ali grozoviti prizor prirode zapanji nas ukupno. Pod nami udaraÅ¡e Å¡umnim romonom more u kopno, konji pod nami sklizahu i turahu ispod kopita kamenje u ponor. Cesta prekrivena golom stijenom i drobnim kamenjem voÄ‘aÅ¡e strmovito nizbrdice. Pogibelj prijeti svaki Äas putniku da posrne s konjem zajedno u ponor.. Mi smo hvalili bogu Å¡to nam je poslao mjesec za voÄ‘u i Äuvara..
Evo već 5 dana za redom ljuto fizikalimo do u mrak. Radimo na dijelu karavanskog puta koji se uruÅ¡io i to tako da detaljno Äistimo odrone i trasiramo pravac za ogradu koju ćemo postavit sljedeći tjedan. To je prvo Å¡to moramo odraditi prije nego krenu Å¡paroge. Svaki pravi beraÄ Å¡paroga, zabilježio sam okom, ne libi se nagnuti nad provaliju, koliko je dug i Å¡irok, ne bi li dohvatio omiljeni prutak..
Gospar ManjaÄa je naÅ¡ novi djelatnik. Idealan spoj ludosti, miÅ¡ića i uroÄ‘ene uliÄne inteligencije. Strahovito vrijedan radnik. DotiÄni gospar glavni je pretendant za Äelno mjesto  sektora održavanja Parka Orsula u budućnosti, ukoliko izdrži na ovoj razini...
Å etaÄi koji vole dolaziti na Orsulu i Å¡etati se donjim asfaltiranim putem, nisu svjesni u kakvoj su opasnosti! Iznad glava im visi stari potporni zid karavanskog puta ( na potezu od spomen ploÄe žrtvama komunizma pa narednih 150 metara prema naprijed u pravcu Dubca ) koji je Å¡to zbog starosti i zapuÅ¡tenosti, Å¡to zbog oÅ¡tećenja nastalih granatiranjem u domovinskom ratu, razvaljen i već se na mjestima potpuno odronio. Njegovi preostali fragmenti vise o nitima nad provalijom.
Mi iz Park Orsule smo to uoÄili jer smo stalno prisutni na platou iznad. OÄistili smo, izmeÄ‘u ostalog, i prilaze do starog druma i detaljno pregledali njegovo stanje, s ciljem pokretanja njegove sanacije i zaÅ¡tite. Radi se o neprocjenjivoj povijesnoj baÅ¡tini Grada i fenomenalnoj atrakciji koja svjedoÄi kako su stari dubrovÄani svoje glavne prilazne kopnene puteve izvodili rubovima provalija, Äineći pristup gradu Å¡to zahtjevnijim, radi lakÅ¡e obrane.
UruÅ¡avanje ovog puta nema nikakve veze sa naÅ¡im aktivnostima, dapaÄe, mi opasnost umanjujemo upozoravajući na ovaj problem i uklanjajući rasuti kamen sa razvaljenih vrhova.
Pitanje je dana kada će se deseci kubika materijala sruÄiti nekome na glavu. Donji put je upravo zbog ovih problema već 30 godina zatvoren za promet...
Treba obavezno postaviti jasno vidljive table upozorenja kako bi graÄ‘ani bili svjesni kakva im opasnost prijeti i da prihvate Äinjenicu da se Å¡etaju na vlastitu odgovornost! Druga, naravno bolja opcija je izdvojiti sredstva iz proraÄuna i graÄ‘evinski sanirati problem.
...A danas sam pak bio na radnom sastanku kod Ane Hilje ÄŒagalj, proÄelnice grada Dubrovnika za kulturu. Dobra suradnja i koordinacija sa njenim odjelom može puno pomoći u afirmaciji vidikovca kao vrhunske ljetne pozornice. Bez novaca, koji u ovom trenutku kroniÄno nedostaju na svim frontovima, malo kvalitetnih produkcija se može dogovarati i realizirati odmah... meÄ‘utim, pred nama je u ovom trenutku ionako intenzivan rad na stvaranju svih pretpostavki i logistike koja će olakÅ¡avati kasniju, redovitu i polivalentnu upotrebu...
Za sada je bilo bitno proÄelnicu upoznati, predstaviti joj projekt, te Äuti njeno miÅ¡ljenje iz prve ruke.
Iznimno sam zadovoljan njenom reakcijom i potencijalom koji se otvara udruženjem naših snaga..
JuÄer sam bio na radnom sastaku sa proÄelnicom ureda za prostorno ureÄ‘enje, Jelenom LonÄarić i inžinjerima s njenog odjela. Premda nova na tom mjestu, mlaÄ‘a je to osoba koja ima i sluha i osjećaja za dobro. Raspravljali smo o naÅ¡em prijedlogu za izmjene i dopune GUP-a grada, kojeg sam jesenas pismeno uputio, iskoristivÅ¡i javni poziv i rok za prijavu prijedloga. Tražili smo tada i predložili da se predio vidikovca, ukljuÄujući lokalitet sv Orsule, uvrsti u zonu R-2 (Å¡portski tereni-izletiÅ¡ta) u kojoj bi grad bio u mogućnosti legalno planirati i oblikovati infrastrukturu i javni amfiteatar  (koji ne treba graditi iz temelja nego samo postojeći  krajobraz privesti svrsi) sa nužnim, pametno isprojektiranim i nestrÅ¡ećim objektima: WC-ima, garderobom, recepcijom, parkingom za BUS-eve...
To je ispravno planiranje prostora na dugi rok, koje nadilazi naÅ¡e smrtniÄko postojanje..
Prva javna rasprava o svim prijedlozima koji će uopće biti uzeti u razmatranje, a naš je za sada jedan od njih, bit će tek na jesen..
P.S.
Debatirali smo takoÄ‘er i o mojim proÅ¡lim iskustvima glede parcelizacije zemljiÅ¡ta koje smo kanili provesti i izdvojiti Äesticu zemlje crkvice, u svrhu zaÅ¡tite i objedinjenja s njenim vlastitim dvoriÅ¡tem, u svojstvu spomenika kulture. DvoriÅ¡te za redovnu uporabu crkvice sa pripadajućim objektima  je nedvojbeno utvrÄ‘eno geodetskom izmjerom i arheoloÅ¡kim istraživanjem i iznosi oko 700m2. Cijela Äestica broj 1881/9 u vlasniÅ¡tvu grada, na kojoj su crkva, dvoriÅ¡te, kao uostalom i cijeli park orsula i postojeći vidikovac, ima 25000m2. Nadležna konzervatorska služba izdala nam je na temelju tih dokumenata i uvida na terenu, službenu potvrdu o ustanovljenom crkvenom dvoriÅ¡tu koje smo iskopali ispod stoljetnih naslaga i potporu prijedlogu izdvajanja tog dvoriÅ¡ta iz tijela Äestice 1881/9...
ProÄelnica Silva VlaÅ¡ić odbila je tada, 2009. godine, taj naÅ¡ prijedlog parcelizacije rekavÅ¡i da je po hrvatskom zakonu nemoguće parcelizirati samo zbog zaÅ¡tite. Moguće je parcelizirati iskljuÄivo po zakonu o gradnji... PoÅ¡to ovo s gradnjom nema nikakve veze, ta ideja je ostala u zraku do daljnjeg..
Ovih dana užurbano se radi na konzervaciji ostataka crkvice. Građevinski radovi su krenuli prošli tjedan. Sav kamen koji je stoljećima otpadao s njenih zidova  biti će vraćen i ugrađen natrag. Prag, nadvoj i kamene igle koje su nedostajale više od 200 godina, vraćene su na svoje mjesto. Radove izvodi "Dom izgradnja".
Suglasnost grada za poploÄavanje pjeÅ¡aÄke staze magistrala-lokalitet i iskop kanala za kabel je stigla juÄer. U srijedu stiže suglasnost HEP-a za povećanje snage !
Već danima sam u start stavu za šprint, Äim ti nesretni dokumenti dotaknu moje dlanove.. Kakav besmisleni gubitak vremena! Bar 3 mjeseca ranije sam mogao imati sve papire uz potpuno legalnu proceduru..
Ne krećite u ništa bez 100 kila živaca i 10 godina vremena!
Tvornica ideja, inicijativa i realizacija: PROJEKT “Park Orsulaâ€
Povodom skoraÅ¡njeg poÄetka radova na sanaciji i konzervaciji ostataka crkvice Sv Orsula na platou Orsula ispod vidikovca na magistrali, razgovarali smo sa Androm Vidakom, Äovjekom koji stoji i ispred i iza ovog projekta.
Kako si zapravo otkrio Orsulu kao lokalitet?JoÅ¡ tamo davne 2003 godine, freÅ¡ko potkovan znanjima listanja i Äitanja katastarskih podataka koje sam stekao rjeÅ¡avanjem privatnih vlasniÄkih problema svoje obitelji po Konavlima, odluÄio sam utvrditi stanja u zemljiÅ¡nim knjigama za pojedina atraktivna mjesta u neposrednoj blizini grada koja su bila potpuno van podruÄja interesa krupnog kapitala, ležala zapuÅ¡tena i zaboravljena.. RazmiÅ¡ljao sam kako bih, kada bih uspio otkriti neku zaboravljenu nekretninu u privatnom vlasniÅ¡tvu, mogao potaknuti vlasnika na neki vid poslovne suradnje i krenuvÅ¡i od Äiste nule, radom, neÅ¡to stvoriti. Naime, naglasak na privatno sam stavio jer sve javno u lijepoj naÅ¡oj posljednjih 20 godina,  iskljuÄivo je predmet dnevno-politiÄkih interesa a njihov rok trajanja je kratak. Tu obiÄan mali Äovjek nema Å¡to tražiti. Politika me nikada nije privlaÄila, dapaÄe od nje sam pobjegao priliÄno frustriran svojom nemoći, okrenuvÅ¡i se brdima... RuÅ¡evine crkvice sv Orsule sam otkrio na jednom od svojih brdskih istraživanja. Rekoh sebi, ovo je i dragi Bog zaboravio, to je to. Naknadnim pregledom katastarskih knjiga otkrio sam da ruÅ¡evina ima dodjeljen broj Äestice zgrade, dakle samostalan je objekt.  K tome u vlasniÄkom listu bila je samo jedna osoba Å¡to je potpuni presedan. OduÄio sam potražiti tu gospoÄ‘u...
*zateÄeno stanje
*stanje nakon prvog krÄenja
*stanje nakon arheoloških zaštitnih radova